Zapadnoistarska antiklinala kao SZ dio Jadranske karbonatne platforme predstavlja nedeformirani dio Jadranske mikroploče. Njezine se naslage sastoje od četiriju megasekvencija, međusobno odijeljenim četirima diskordancijama, u sklopu kojih su taložene kopnene naslage. 1. megasekvencija predstavlja karbonatne naslage taložene između bata i starijeg kimeridža koje se primarno sastoje od mikritnih, peloidalnih te bioklastičnih do ooidnih vapnenaca. Nakon njihova taloženja započinje nastanak boksita, paleotala i breča 1. diskordancije tijekom starijeg kimeridža do mlađeg titona. Porastom morske razine u mlađem titonu započinje 2. megasekvencija taloženjem Kirmenjak vapnenaca, nakon kojih slijedi taloženje izmjene ranodijagenetskih i kasnodijagenetskih dolomita i debelog slijeda pretežito plitkomorskih vapnenaca. Na prijelazu iz starijeg u mlađi apt došlo je do regresije i početka 2. diskordancije u sklopu koje su taložena močvarna paleotla i breče. Oscilirajućom transgresijom u mlađem albu završila je 2. diskordancija te započelo taloženje 3. megasekvencije u sklopu koje je taložen debeli slijed vapnenaca i dolomita. Taloženje tih naslaga završava u različito vrijeme, od mlađeg cenomana do mlađeg santona okopnjavanjem uzrokovanim početkom kolizije Jadranske mikroploče s Euroazijskom pločom. U sklopu te 3. diskordancije talože se primarno boksiti uz različite tipove paleotala i špiljskih sedimenata. U paleocenu je došlo do transgresije kojom je započelo lokalno taloženje slatkovodnih do bočatih kozinskih naslaga, nakon kojih u eocenu slijedi taloženje marinskih foraminiferskih vapnenaca, prijelaznih naslaga, globigerinskih lapora te fliša. Konačna kolizija s Euroazijskom pločom uzrokovala je izdizanje cijelog područja Istre čime je započela 4. diskordancija koja obuhvaća kopnene materijale taložene sve do danas, a primarno je predstavljena crveničnim tlima te pedosedimentnim kompleksima crvenica i lesa. Karbonatne i siliciklastične naslage četiriju megasekvencija detaljno su istražene te predstavljaju dobro utemeljen stratigrafski okvir koji olakšava i omogućava detaljno izučavanje kopnenih materijala taloženih tijekom trajanja četiriju navedenih diskordancija, odnosno tijekom prekida taloženja. Kopneni materijali koji su predmet istraživanja ove doktorske disertacije slabije su istraženi u odnosu na okolne marinske karbonatne i siliciklastične naslage. Za kopnene materijale u području Zapadnoistarske antiklinale bitno više relevantnih znanstvenih podataka postoji za one vezane za 2. i 4. diskordanciju dok su naslage 1. i 3. diskordancije znatno manje istražene te su stoga bile i glavni predmet istraživanja ovog doktorskog rada. Naslage 1. i 3. diskordancije predstavljene su primarno boksitima a dijelom i različitim tipovima paleotala. Boksiti i paleotla kao i njihova neposredna podina i krovina izrazito su važan i vrijedan izvor informacija o paleoklimatskim i paleookolišnim uvjetima koji su egzistirali tijekom istraživanih diskordancija. Tako boksiti jasno ukazuju na uvjete tropske i vlažne klime te na dugotrajnost kopnenih faza tijekom kojih su formirani. Analiza mineralnog i geokemijskog sastava boksita i paleotala može pružiti dodatni uvid u kemijske i fizičke promjene prilikom njihove geneze, posebno analizom minerala glina te sastava i ponašanja elemenata u tragovima i elemenata rijetkih zemalja (REE). Također, tijekom transgresije je došlo do piritizacije boksita i taloženja krovinskih naslaga koje su specifične za individualna ležišta, tako da analiza III piritiziranih boksita i njihove neposredne krovine pruža uvid u inicijalnu fazu transgresije. Upravo takvi slijedovi naslaga koje tijekom svog postanka bilježe promjene okoliša, pa tako i prevladavanje oksidativnih i reduktivnih uvjeta, predstavljaju izvrstan materijal za proučavanje i analizu razlika i sličnosti ponašanja elemenata u tragovima i elemenata rijetkih zemalja u specifičnim okolišima. Obzirom da su paleotla vezana za 2. diskordanciju nastala u reduktivnim okolišima, a crvenična tla vezana za 4. diskordanciju u oksidativnim uvjetima, saznanja vezana za tu problematiku dobivena istraživanjem boksita 1. i 3. diskordancije, upotpunjena su rezultatima dobivenim istraživanjem kopnenih materijala 2. i 4. diskordancije. Nadalje, na temelju sastava teške frakcije utvrđena je poligenetska provenijencija ishodišnih materijala iz kojih su nastali boksiti i paleotla 1. i 3. diskordancije. Posljednji cilj ove disertacije ispunjen je djelomice, budući da se zbog ograničenosti dobivenih rezultata bez dodatnih kompleksnih istraživanja nije mogla provesti detaljnija paleogeografska rekonstrukcija kretanja područja Zapadnoistarske antiklinale i geotektonskih promjena u njezinom okruženju. S druge strane, tijekom istraživanja za potrebe doktorskog rada ostvareni su i izvorno neplanirani rezultati i utvrđene nove znanstvene spoznaje od kojih osobito treba istaknuti pronalazak glaukonita u potopljenome paleotlu na lokaciji Zlatni rt, aridifikaciju klime utvrđenu u ležištu boksita Rovinj-1 i epigenetske promjene istražene u nalazištima boksita Minjera.