Abstract | Cjelokupna geometrija električne gitare Fender Squier Classic Vibe Stratocaster® '60s izrađena je u softveru CATIA V5 R16, prema podacima o dimenzijama iznesenim u drugome poglavlju. Generative Shape Design korišten je za modeliranje linija u prostoru te ploha pomoću Wireframe and Surface značajki. U kombinaciji s drugim proizvodima, poput Part Design, kreiralo se tijelo. Nakon sklapanja svih CAD dijelova u sklop, radi provjere izmjerena je veličina skalne duljine, koja je potvrda ispravne i pažljive izrade cjelokupne geometrije.
U slijedećem poglavlju dan je opis titranja žice s popratnim formulama. Također je i izveden izraz za silu u žicu koji je potreban kod definiranja statičkog predopterećenja prilikom provođenja numeričke analize u konačno elementnom softveru. Sila u žici ovisi o masi po jedinici duljine, valnoj duljini i frekvenciji.
Kako bi se analiza vlastitih vrijednosti mogla provesti, nužno je i poznavati karakteristike materijala tijela i vrata gitare, kobilice i sedla, te žica. Stoga su u četvrtom poglavlju izneseni podaci o modulu elastičnosti, Poissonovom broju i specifičnoj težini pripadajućih materijala.
Umrežavanje se vrši prema geometriji te se na taj način ostvaruje povezanost između modela gitare i diskretne konačno elementne forme. Geometrija je umrežena Parabolic Tetrahedrons elementima. Svakom elementu pridodano je odgovarajuće svojstvo materijala.
Potom je napravljena usporedba analize vlastitih vrijednosti gitare bez žica s finom i grubljom mrežom. Grublja mreža dala je za modalnu analizu gotovo identične rezultate puno brže, što se uzelo kao njena prednost. Dobivena vrijednost prve vlastite frekvencije gitare iznosi 79,56 Hz, što je zanemariva razlika manja od 0,2 Hz u odnosu na rezultat koji je dobiven finom mrežom.
Žice su modelirane kao prostorne ravne linije umrežene linearnim grednim konačnim elementima. Vrijednosti aksijalne sile dobivene analitičkom formulom, u Femap-u su izvedene preko temperaturnog opterećenja, nakon čega je bilo moguće provesti modalnu analiza sa zadanim statičkim predopterećenjem žica. U nastavku su ispitani slučajevi vibriranja žice kad bi se pritisnula na hvataljku gitare na polovici svoje duljine. U Femap-u je to modelirano postavljanjem oslonca na čvor na sredini žice Nadalje su istraženi slučajevi kad je oslonac postavljen od kobilice na udaljenosti jednakoj četvrtini duljine žice, a naknadno je i razmatrano s |