Svrha istraživanja jest analiza trošenja rotacijskih i recipročnih single file nikal­titanskih (NiTi) instrumentacijskih sustava nakon dviju uporaba u zavijenim korijenskim kanalima. Ukupno 40 novih Ni­Ti instrumenata podijeljeno je u 4 skupine (n=10), prema proizvođaču: Reciproc Blue, WaveOne Gold, XP­endo Shaper i TruNatomy. Instrumenti su potom nasumično podijeljeni u dvije podskupine (n=5): a) za primjenu u umjetnim zavijenim kanalima, n=40 i b) instrumenti za primjenu u humanim zavijenim kanalima, n=40. U prvoj podskupini korišteni su simulirani korijenski kanali, duljine od 19 mm i zavijenosti 40° (Diadent Group International, Korea). Umjetni kanali odabrani su zbog standardizirane duljine i zakrivljenosti. Podskupinu humanih kanala sačinjavali su korijeni molara s jednim korijenskim kanalom, zavijenosti od 25° do 40° prema Schneideru. Humani kanali odabrani su tako da budu što sličniji umjetnim, prema stupnju zakrivljenosti, a s ciljem usporedbe rezultata i imitiranjem kliničkih uvjeta. Svaki instrument korišten je dva puta, za instrumentaciju dvaju različitih korijenskih kanala. Isti istraživač, s iskustvom u strojnoj endodonciji napravio je instrumentaciju, prema uputama proizvođača za svaki instrumentacijski sustav, na tjelesnoj temperaturi (37ºC). Tijekom instrumentacije korišteno je ukupno 5 mL 2.5% natrijevog hipoklorita za ispiranje u svakom korijenskom kanalu. Metodom 3D beskontaktne optičke profilometrije (NewView™ 7100; Zygo Corporation, Middlefield, CT, USA) analizirana su tri parametra površinske hrapavosti, 3 mm udaljeno od vrha instrumenta. Profilometrijska analiza napravljena je tri puta za svaku skupinu: prije, nakon prve i nakon druge uporabe instrumenta. Nakon dviju uporaba instrumenti su podvrgnuti testu cikličkog zamora, kao pokazatelja otpornosti na lom. U cikličkom testu svaki instrument korišten je u umjetnom kanalu zavijenosti 60°, tijekom kojeg je mjereno vrijeme potrebno da dođe do loma instrumenta. Anova test i Bonferroni post­hoc testovi korišteni su za analizu podataka dobivenih optičkom profilometrijom, a Mann­Whitney U test za analizu i usporedbu rezultata testa cikličkog zamora, uz razinu statističke značajnosti od 5%, u svim testovima, osim Mann­Whitney U testa u HK skupini, gdje je razina značajnosti bila 1%. U podskupini umjetnih zavijenih kanala, XP­endo Shaper pokazao je značajno veće trošenje u odnosnu na sve ostale skupine, pri svakom mjerenju, a osobitno nakon druge primjene (p < .008). U podskupini humanih zavijenih kanala, vrijednosti hrapavosti povećale su se nakon primjene u svim skupinama, ali razlike između skupina nisu bile statistički značajne (p = 1.0). U testu cikličkog zamora, rezultati su bili u korelaciji u objema podskupinama. Recipročni instrumenti pokazali su značajno veću otpornost na lom u odnosu na rotacijske instrumente nakon dviju primjena u zavijenim kanalima (p < .05). Reciproc Blue je imao najduže vrijeme potrebno da dođe do loma instrumenta, a Xp­endo Shaper najkraće. U ovom istraživanju, recipročni i rotacijski instrumenti imali su slično i minimalno površinsko trošenje nakon dvostruke uporabe u zavijenim korijenskim kanalima. Recipročni instrumenti pokazali su značajno veću otpornost na ciklički zamor u odnosu na rotacijske (p < 0.05). Optička profilometrija omogućila je precizno, ponovljivo i objektivno mjerenje parametara površinskog trošenja, te se može smatrati pouzdanom metodom za ovu vrstu istraživanja. Uz ograničenja ovog tipa istraživanja, a obzirom na klinički značaj, moglo bi se zaključiti da su i recipročni i novi rotacijski single­file instrumentacijski sustavi, jednako sigurni za primjenu u dva zavijena korijenska kanala, bez straha od loma instrumenta.