Ciljevi rada: Procjena dentalne dobi se vrši iz raznih razloga u nekoliko kliničkih i znanstvenih disciplina koje uključuju ortodonciju, dječju stomatologiju, forenzičku stomatologiju, arheologiju i paleostomatologiju. Procjena dentalne dobi, danas postaje sve važnija u forenzičnoj stomatologiji budući da postoji sve veći broj ilegalnih imigranata koji putuju bez odgovarajućih dokumenata na temelju kojih ih je moguće identificirati, odnosno pojedinaca s nestalim ili nepreciznim podacima o datumima rođenja. Dentalna dob je pokazatelj biološke zrelosti djece. Određivanje dentalne dobi koje se zasniva na analizi razvoja zuba smatra se preciznijim i korisnijim od ostalih pokazatelja zrelosti, jer je manje uvjetovana prehrambenim čimbenicima i endokrinim statusom. Valjanost različitih metoda procjene dobi može se potvrditi testiranjem istih na različitim populacijskim skupinama. Najbolje metode za procjenu dobi su one koje su testirane na različitim populacijama, one koje su prikladne i lako primjenjive, brze i jeftine, a ne nužno one metode s nižim standardnim odstupanjima. Cilj je ovog rada bio primijeniti različite metode za određivanje dentalne dobi (metode po Demirjianu, Williemsu, Moorresu, Cameriereu) na uzorku kosovske populacije u dobi od 6 do 24 godine kako bi se usporedila točnost tih metoda i korelirala kronološka dob sa dentalnom dobi, te razvila specifična formula za procjenu dobi u populaciji djece s Kosova. Materijali i postupci: Istraživanje je napravljeno na 1952 ortopantomograma zdravih osoba u dobi od 6 do 24 godine. Ortopantomogrami pripadaju Zavodu za radiologiju Sveučilišnog stomatološkog bolničkog centra u Prištini na Kosovu i snimljeni su ranije za potrebe drugih dijagnostičkih i terapijskih zahvata koji nisu imali veze s ovim istraživanjem. Za svaki ortopantomogram biio je poznat datum rođenja, spol, datum snimanja i kratka povijest bolesti. U istraživanje nisu bili uključeni ortopantomogrami osoba koje nisu bile zdrave (na temelju povijesti bolesti) i koje nisu imali svih sedam donjih zuba na lijevoj strani. Kronološka je dob (KD) djece izračunata kao razlika između datuma snimanja ortopantomograma i datuma rođenja (zaokruženo na dva decimalna mjesta), s dobnim skupinama na temelju jednogodišnjih prirasta. Dentalna dob (DD) se određivala pomoću metoda i regresijskih formula po Demirjianu, Willemsu, Moorreesu i Cameriereu. Uzorak je podijeljen u dvije dobne skupine, od 6 do 16 i 17 do 24 godine te je bio razvrstan prema spolu. Rezultati: Za većinu ispitivanih metoda pronađene su statistički značajne razlike između kronološke dobi i dentalne dobi. Kod muških su ispitanika bile najtočnije one metode koje su koristile četiri zuba Dem76IN2, te Dem76PM1. U djevojčica je dentalna dob bila najtočnija kod Willemsove metode, potom za Dem76 i Dem73. Prosječna apsolutna razlika između DD i KD bila je između 0,71 godina za metodu po Willemsu, 0,78 godina za Dem76 u dječaka i 0,72 godine za metode po Dem73 do 0,72 godina, te za metodu po Willemsu u djevojčica. Skup podataka za vježbu je korišten da bi se dobio model logističke regresije, dok je skup podataka za testiranje korišten za proučavanje performanse modela. Indeks zrelosti trećeg kutnjaka (third molar maturity index – I3M) i spol kao neovisna varijabla i dob odrasle osobe (≥ 18 godina) ili dob maloljetnika (< 18 godina) kao zavisna varijabla su korišteni za analizu logističke regresije. Receiver operating curve (ROC) je korištena za određivanje specifične vrijednosti odstupanja I3M-a da bi se predvidjela dob odrasle osobe. Rezultati su pokazali da je samo I3M statistički i značajno doprinijela razlikovanju odraslih od maloljetnih osoba. ROC analiza je pokazala da je vrijednost odstupanja od I3M < 0.08 bila najbolja za razlikovanje odraslih osoba od maloljetnika. Performansa vrijednosti odstupanja I3M-a < 0.08, za razlikovanje odraslih od maloljetnika, je analizirana putem tablica nepredviđenih slučajeva za oba spola. Kod muškaraca, točna klasifikacija (Acc) je bila 0,968 (95% CI, 0,926 do 0,985), osjetljivost (Se) je bila 0,962 (95% CI, 0,925 do 0,978), i specifičnost (Sp) was 0,976 (95% CI, 0,929 do 0,995). Bayes-ov test vjerojatnosti nakon ispitivanja (Bayes PTP) je bio 0,975 (95% CI, 0,905 do 1,00). Kod djevojčica, Acc je bio 0,909 (95% CI, 0,870 to 0,917), Se i Sp su bili 0,826 (95% CI, 0,787 do 0,834) odnosno 0,991 (95% CI, 0,953 do 1,00), dok je Bayes-ov PTP bio 0,989 (95% CI, 0,926 do 1,00). Zaključak: Kod djevojčica se mineralizacija mandibularnih zuba odvijala ranije u većini faza. Za procjenu dentalne dobi bila je najtočnija metoda po Willemsu ako su svih sedam mandibularnih zuba bili dostupni za analizu. Isto tako, pronađena je slična točnost metoda Dem76PM1 i Dem76IN2. Stoga se njihova upotreba za procjenu dobi može predložiti za procjenu dentalne dobi kosovske djece. Također, ovo je istraživanje utvrdilo učinkovitost I3M u procjeni 18 godina stare kosovske djece i adolescenata. Daljnje bi znanstvene studije trebale ukazivati na korisnost ove metode i specifično odstupanje za različite populacije adolescenata. Ovo istraživanje je pokazalo da metoda po Moorreesu nije prikladna za kosovsku populaciju nakon dobi od 11 godina.