Hrvatska znanstvena zajednica ima bogatu tradiciju prikupljanja podataka o svojoj znanstvenoj djelatnosti i izgradnje informacijskih sustava za praćenje takvih aktivnosti, U proteklih nekoliko desetljeća izgrađena je nekolicina takvih informacijskih servisa na nacionalnoj razini koji su još uvijek aktivni i prikupljaju podatke o publikacijama (CROSBI, repozitoriji na Dabru), projektima (POIROT), opremi (Šestar), osobama (Upisnik znanstvenika, Tko je tko u CROSBI-ju), ustanovama (Upisnik znanstvenih organizacija, Upisnik visokih učilišta). No, spomenuti informacijski servisi su izgrađeni u različitim razdobljima i pomoću različitih tehnologija te su samo djelomično interoperabilni, a njihovo korištenje u većini slučajeva nije adekvatno propisano odgovarajućim aktima na nacionalnoj razini. Stoga je posljednjih godina pokrenuta izgradnja Informacijskog sustava znanosti RH - CroRIS, koji će biti izgrađen na temelju dosadašnjeg bogatog iskustva u izgradnji i održavanju spomenutih informacijskih servisa te će objediniti veliku količinu do sada prikupljenih podataka, omogućiti prikupljanje novih podataka koji do sada nisu prikupljani i sve te podatke u potpunosti međusobno povezati. Sporazumom Ministarstva znanosti i obrazovanja, Sveučilišnog računskog centra i Instituta Ruđer Bošković o suradnji na izgradnji, podršci i održavanja CroRIS-a su stvoreni nužni preduvjeti za objedinjavanje podataka iz postojećih informacijskih sustava u CroRIS te uspostavljanje sustava kvalitetne tehničke i informacijske podrške njegovom daljnjem, dugoročnom funkcioniranju. Paralelno s izgradnjom CroRIS-a radi se i na donošenju odgovarajuće legislative koja će dati odgovarajuću pravnu podršku tako izgrađenom informacijskom sustavu. U ovom predavanju je dan pregled aktualnog stanja na razvoju CroRIS-a, prezentiran daljnji plan razvoja sustava te su najavljene akcije koje će uslijediti tijekom ove godine, s posebnim naglaskom na perspektivu krajnjih korisnika sustava.