Primorski je bor izrazita vrsta svjetla, rijetke krošnje, osjetljiv je na niske temperature, kserofit je i dobro podnosi ljetne ţege i nedostatak vode u staništu. Nije zahtjevan ni osjetljiv na ekološke profile tla, ali daje prednost pjeskovitim i silikatnim tlima te područjima s visokom zračnom vlagom. Koristi se za pošumljavanje pokretnih pijesaka. Istraţivanje je provedeno u rasadniku „Šumski vrt i arboretum“ Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rasadnik pripada području umjereno tople kišne klime s oznakom „ Cfwbx“. Pokus je postavljen u 3 tretiranja (A, B, C), s ukupno 33 kontejnera sa po 12 otvora. Prije sjetve obavljena je flotacija i odreĎivanje apsolutne teţine sjemena za sjetvu. U istraţivanju su korišteni polistirenski biorazgradivi kontejneri volumena jednog otvora od 620 cm3. Sjetva sjemena obavljena je 6.5.2015. god. Inokulacija sadnica obavljena je 6.7.2015. god. Izmjera vaţnijih morfoloških značajki sadnica provedena je na kraju prve vegetacije. Za odreĎivanje svjeţe i suhe tvari sadnica odvojene su 3 sadnice iz svakog tretiranja. UtvrĎena je statistički značajna razlika u visinama inokuliranih i klasično uzgojenih sanica. Dobivene su statistički značajne razlike u promjeru vrata korijena i vitalitetu sadnica izmeĎu svih tretiranja. Rezultati morfološke analize korijena ukazuju na postojanje statistički značajne razlike samo u varijabli- prosječni promjer korijena. Sve sadnice A i B tretiranja imaju suhu masu korijenskog sustava manju od 0,70 g i pretpostavljamo da će te sadnice imati loš primitak na terenu. Sa suhom masom korijenskog sustava od 0,82 g i s omjerom nadzemnog dijela sadnice i korijenskog sustava od 0,42, potencijalno najpovoljnije uvjete za opstanak na terenu pokazala je srednja sadnica po visini iz C tretiranja. Dicksonov indeks kvalitete sadnica (DQI) tretiranja A iznosio je 0,06, tretiranja B 0,03, a tretiranje C 0,32.