Tijekom 8 lovnih godina na području sjeverne Hrvatske stečeno je ukupno 10 971 nekapitalnih, kapitalnih i abnormalnih trofeja divljih parnoprstaša. U sumi trofeja najviše je stečeno rogovlja srnjaka (8 434 nekapitalnog i 477 kapitalnog rogovlja), a najmanje rogovlja jelena lopatara (22 nekapitalnih i 1 kapitalno rogovlje). Od bovida se ne gospodari europskim muflonom, no odstrijeljena je jedna divokoza (lovište II/105 „Tuhelj“). Pri tome kljove vepra zauzimaju drugo mjesto po broju trofeja, budući da je stečeno 1 082 nekapitalne i 118 kapitalnih kljova. Kapitalni veprovi su u uzorku kljova bili zastupljeni s 10 % te se, nalaze na prvom mjestu po udjelu kapitalnih trofeja. Najviše lovišta u kojima nije odstrijeljen vepar nalazi se u Međimurskoj županiji (57 %). U lovištima Krapinsko-zagorske županije (45 % lovišta), a zatim u lovištima Varaždinske županije (12 % lovišta). U svakom lovištu Koprivničko-križevačke županije je tijekom promatranih 8 godina odstrijeljen barem 1 vepar. U usporedbi sa lovištima iz Slavonije, za promatrano razdoblje, relativna odstrjelna kvota veprova je daleko niža, a veprovi su slabijih trofejnih vrijednosti. Testovi su pokazali kako postoje vrlo male razlike u kategoriji lovišta (lovišta s obzirom na status, nadmorsku visinu i tip lovozakupnika), dok za srednje maksimalne trofejne vrijednosti i srednje trofejne vrijednosti nije nađena signifikantna razlika između kategorija lovišta. Općenito relativna gustoća odstrjela pada od rijeke Drave prema jugu te od padina Panonskog gorja prema nizini (Ivanščica, Medvednica, Strahinščica, Macelj, Ravna gora, Kalnik i Bilogora). Ako se usporedi dinamika odstrjela veprova bez obzira na kapitalnost grla i s obzirom na na status lovišta tada se uočava vrlo jasna razlika u dinamici. U državnim lovištima postoji jedan godišnji maksimum u odstrjelu. To je razdoblje koje traje otprilike od sredine listopada, a završava krajem siječnja. Nakon toga intenzitet odstrjela veprova pada