Tlo je otvoreni sustav u kojem se neprekidno odvija promet tvari i energije, gdje posebnu pozornost, s aspekta biljne produkcije zauzimaju i mobilna hraniva. Njihova biopristupačnost ovisi o nizu čimbenika kao što su svojstava samog tla, utjecaj vegetacije, te utjecaj čovjeka (u prašumskom ekosustavu izostaje). Obzirom da organska tvar u tlu predstavlja medij koji je od presudnog značaja za hraniva, a da postoje statistički značajne razlike u zalihama organskog ugljika u šumskim zajednicama Prašnika, mogle bi se očekivati i značajnije razlike u udjelu hraniva, odnosno mikrohraniva koja su predmetom istraživanja. Stoga je cilj istraživanja diplomskog rada bio odrediti količinu ekstraktibilnih mikrohraniva u tlu prema Mehlich 3- metodi po dubinama tla 0-10 cm, 10-20 cm, 20-50 cm i 50- 100 cm na području prašume hrasta lužnjaka Prašnik u dvije fitocenoze, Genisto elatae-Quercetum roboris i Carpino betuli-Quercetum roboris. Temeljem dobivenih analitičkih rezultata za sve dubine tla izrađene su karte prostorne raspodjele mikrohraniva na području prašume. Generalno gledajući, u zajednici Ge-Qr utvrđene su veće količine Fe, Mn, Zn, Cu (mikrohraniva) i Na (beneficijalni element) nego u zajednici Cb-Qr. U tlu unutar zajednice Ge-Qr utvrđena je statistički značajno veća koncentracija Fe do dubine od 20 cm te Cu i Na do dubine od 50 cm, dok za Mn i Zn nije utvrđena statistički značajna razlika. Utvrđen je statistički značajan utjecaj udjela i zalihe org. C na pojedine elemente Cu, Na i Fe, ali je uočeno i da su odnosi u tlu znatno kompleksniji pa razloge u različitim koncentracijama mikrohraniva treba tražiti i u značajno drugačijoj fiziografiji tla (granulometrijski sastav, mineralni sastav i hidrološki režim) koja opet utječe i na sastav, izgled i produkciju samih sastojina.