Integrirana zaštita šuma je jedna od najbitnijih disciplina u šumarskoj struci. Razumijevanje čimbenika koji rade velike štete šumskim ekosustavima je od velike važnosti za samo gospodarenje šumama. Jedan od najbitnijih, ako ne i najbitniji šumski štetnik - defolijator je gubar – Lymantria dispar. Iako su istraživanja gubara u svijetu i u Hrvatskoj mnogobrojna, tek se u proteklih par godina počelo s istraživanjima različitih geografskih populacija gubara, što je povezano s klimatskim promjenama koje dovode do pomicanja vrsta prema sjeveru. Pomicanje vrsta je vrlo uočljivo na području srednje Europe, ali i na području Hrvatske može doći do te pojave. Iz tog razloga je započeto istraživanje populacije gubara na području otoka Cresa. Razlog zbog kojeg je ta populacija uzeta za istraživanje je u tome što se gradacija ovoga štetnika u zadnjih nekoliko godina na području otoka Cresa dosta intenzivirala. Preliminarnim genetičkim istraživanjima je utvrđeno da se ova populacija gubara razlikuje od kontinentalnih populacija, te zbog velikih šteta predstavlja opasnost za šumske ekosustave na kontinentu, s tim da postoji i mogućnost prelaska kontinentalnih populacija na područje otoka Cresa, čemu je veliki čimbenik sam čovjek. Zbog toga je pokrenuto istraživanja da bi se utvrdilo kako vrsta hrane, točnije lišće hrasta crnike djeluje na razvoj gusjenica gubara različitog geografskog porijekla. U istraživanju su korištene populacije iz Hrvatske, Mađarske i Austrije. U razdoblju od mjeseca svibnja do srpnja, kroz 2 godine (2011. i 2012. g.) svakodnevno su vagane jedinke gubara u larvalnom stadiju, a završetkom larvalnog stadija izvagane su i kukuljice. Iz rezultata je vidljivo vrsta hrane nema mjerljivog utjecaja na populacije, te se važnijom pokazala starost lišća kao ključan čimbenik u razvoju jedinki gubara. Tijekom prve godine pokusa razvoj gusjenica je bio usporen, veliki je bio mortalitet i mali broj se jedinki uspio zakukuljiti, zbog čega se krenulo u drugu godinu provođenja pokusa, jer je zaključak bio da je glavni uzrok slabom razvoju gusjenica gubara bilo staro lišće (1+). Da bi se dokazala ova teza uz glavni pokus druge godine je postavljen i dodatni pokus s cilindrima u kojima su odvojeno hranjene sve tri populacije zajedno, s tim da je u jednom cilindru isključivo davano samo staro lišće, a u drugom cilindru isključivo je davano samo mlado lišće. Ovim pokusom je uspješno dokazana teza da starost lišća utječe na razvoj ličinki gubara. Dodatni dokaz tome je i da su u glavnom pokusu druge godine provođenja pokusa gusjenice gubara imale brži razvoj, vidljivo manji mortalitet i veliki broj jedinki se uspio zakukuljiti. Uz praćenje razvoja gubara u larvalnom stadiju, također je i vidljiva razlika u morfometrijskim značajkama kukuljica, gdje je uočena obrnuto proporcionalna veza (mlado lišće→veća/teža kukuljica).