U radu je analiziran utjecaj dobi, godina proteklih od kolonizacije i klimatskih čimbenika na dinamiku rasta tuljaca europskog muflona sa četiri lokaliteta (dva sredozemna – Rab i Senj te dva kontinentalna – Moslavina i Psunj) u Hrvatskoj. Bez obzira na lokalitet dominantan čimbenik rasta tuljaca je dob jedinke. U pojedinim slučajevima osim dobi jedinke na razvoj rogova ključnu ulogu ima i vremensko razdoblje proteklo od godine napučivanja do godine janjenja određene kohorte. Iako su u istraživanje uključena četiri različita tipa staništa (s gledišta razdoblja proteklog od osnivanja kolonije, klime i stanišne strukture), na svakome je lokalitetu različiti broj klimatskih čimbenika koji, uz dob grla, podrobnije definiraju dinamiku rasta tuljca. Njihov broj se kreće od 7 (Moslavina) do 22 (Psunj). Broj varijabli u modelima kojima je moguće procijeniti varijabilnost u rastu tuljaca se kreće od 1 do 7. Pri tome je visina procjene varijabilnosti od lokaliteta do lokaliteta različita. Najviše je varijabilnosti moguće procijeniti na lokalitetu Psunj (do 77 %). Budući da je ta kolonija muflona i najstarija u ovome istraživanju, za procjenu varijabilnosti duljine tuljca čak nisu potrebni niti klimatski pokazatelji nego samo dob jedinke i broj godina protekao od unašanja (1961.) do janjenja određene kohorte. Najmanje varijabilnosti u duljini tuljaca je moguće procijeniti na lokalitetu Senj (56 %). Iako se kao pretkazivači u svakom od modela javljaju dob i godine od unašanja, za bolju procjenu varijabilnosti duljine tuljaca, na lokalitetu Senj, nužno je upotrijebiti i klimatske indekse. Uspoređujući tip i broj klimatskih čimbenika koji, razumljivo je, zajedno s dobi i razdobljem od kolonizacije utječu na duljinu tuljaca može se uočiti kako svaki od lokaliteta ima sebi svojstven signifikantan „set“ ključnih klimatskih čimbenika za razvoj tuljca. Na dva lokaliteta to su zimske temperature zraka (Rab i Psunj), te proljetne temperature zraka (Senj i Moslavina). Na svim je lokalitetima pronađena razlika u duljini tuljaca među pojedinim kohortama. Generalno, prvih nekoliko godina nakon ispuštanja između kohorti nije moguće pronaći razliku, a kasnije su razlike uočljive, ali ne svake godine.