U diplomskom radu je izvršeno testiranje tri metode procjene bonitetnih razreda za obitavanje europskog zeca na prostoru središnje Podravine. Zakonski propisana metoda pokazala je relativno nisku razinu subjektivnosti u procjeni odstrjelne kvote. Na razini cijelog istraživanog podrucja razlika u procjeni odstrjela dvaju lovnih strucnjaka bila je 3 repa zeca. Procjenitelji su dali relativno slicnu ocjenu bonitetnih razreda, no procjena lovnoproduktivnih površina se dosta razlikovala. Generalno ovom metodom dolazi do podcjenjivanja odstrjelne kvote. Metoda višestruke regresije je od 11 ponu enih parametara za izracun odstrjelne kvote svakog pojedinog revira kao pouzdane izabrala njih 3. To su udio oranica, udio šika te udio pašnjaka u staništu. Pri tome udjeli oranica i šikara pozitivno koreliraju s brojnošcu zeca, dok udio pašnjaka daje negativnu korelaciju. Metoda analize ekoloških cimbenika niše (ENFA) u procjeni staništa je koristila najviše parametara. Ovom metodom se dobivaju izuzetno dobri rezultati u procjeni stanišnih prilika odre enog podrucje. Metoda višestruke regresije dobro procjenjuje odstrjelnu kvotu odre enog podrucje, me utim, u slucaju manjkavosti podataka o odstrjelu može naciniti relativno veliku pogrešku za pojedina podrucja. Kod zakonski predvi ene metode bonitiranja temeljni preduvjet je dobro iskustvo i poznavanje podrucja, što vrijedi i za metodu višestruke regresije. Metodu ENFA-e može koristiti i netko tko nema vecih iskustva u bonitiranju, ali su mu kljucni ulazi dobar GIS model staništa i, u manjoj mjeri, podaci o odstrjelu neke vrste na podrucju za koji se model izra uje.