Park prirode Velebit najveće je i najsloženije zaštićeno područje u Republici Hrvatskoj. Reljefno i vegetacijski obuhvaća najznačajniju planinu Hrvatske (pa i Mediterana) koja je zbog svojih prirodnih vrijednosti i značaja za očuvanje biološke raznolikosti planete 1978. godine uvrštena u mrežu međunarodnih rezervata biosfere UNESCO-a {Man and the Biosphere Programme - MAB). Gotovo cijeli Velebit površine 200 000 ha, proglašen je 1981. godine Parkom prirode. Park prirode se prostire na području triju županija: Ličko-senjske. Zadarske i Sibensko-kninske, između 44° 04'55" i 44° 59' 171" sjeverne geografske širine i 14° 53 00" i 16° 05'32" istočne geografske dužine. Velebit pripada sustavu Dinarida, koji se pruža od istočnih Alpa do Sarsko-pindskog gorja. Ukupna je dužina Velebita oko 145 km. a njegova se širina kreće u rasponu od 10 do 30 km. Najviši vrh Velebita je Vaganski vrh visine od 1757 m. Velebit pripada jednoj od najdojmljivije krških cjelina u svijetu - dinarskom kršu. Najveći dio Parka prirode izgrađuju karbonatne stijene - vapnenci. dolomiti i karbonatne breče. Područje se odlikuje neizmjernim bogatstvom krških reljefnih oblika: uz škrape, kamenice, vrtače, uspravne solitarne stijene, velik je i broj speleoloških objekata - špilja i jama...