Ideja ovoga rada bila je ispitati ponašanje drvenih ulaznih vrata tijekom izlaganja diferencijalnim okolišnim uvjetima. U tu svrhu proveden je pokus na drvenim hrastovim četvrtačama i gotovim vratnim krilima. Dimenzijska stabilnost vratnog krila ovisi o klimatskim uvjetima u kojima se ono nalazi,; o sadržaju vode drva na koje ti uvjeti utječu te na pomake koji se uslijed izmjene klime i gradijenta sadržaja vode (adsorprivnog ili desorptivnog) događaju. Povećanjem gradijenta sadržaja vode povećat će se i pomaci. Isto tako što je veće odstupanje sadržaja vode u diferencijalnim klimatskim uvjetima od onog u standardnim klimatskim uvjetima, bit će veći i apsolutni pomak u određenoj poziciji. U vlažnim uvjetima nakon prvih tjedan dana izlaganja, dogodio se pomak od 30 do 56 % krajnjeg iznosa deformacije. Nakon 2 tjedna izlaganja u vlažnim uvjetima, vratno krilo poprimilo je od 72 do 94 % ukupnih promjena pomaka, iz čega se može zaključiti da već nakon dva tjedna, poprimi krajnju deformaciju. Promjenom klimatskih uvjeta u suhe, polagano se vraća u svoj prvotni oblik, za što je potrebno otprilike dva tjedna. Već nakon tjedan dana od promjene uvjeta povrati od 51 do 90 % svog prvotnog oblika. Nakon vlažnih uvjeta, vratnom krilu je dovoljno tjedan dana kako bi se adaptiralo na promjenu klime, a dva tjedna da se totalno vrati u prvobitno stanje. Deformacije u suhim uvjetima odvijaju se po istom principu kao i u vlažnim samo u obrnutim smjerovima (eksterijer – interijer), ali su apsolutne deformacije skoro dvostruko manje. Tjedan dana u suhim uvjetima, (nakon totalnog povratka u prvobitni oblik) rezultira pomakom (deformacijom), na svim promatranim pozicijama, od 47 do 81 % krajnjeg iznosa deformacije vratnog krila u suhim uvjetima. Nakon dva tjedna, poprima krajnju deformaciju oblika za suhe uvjete. Prema eksterijeru, gledano za vlažne uvjete, najviše se zamakne dio koji se nalazi pri dnu vrata. Suprotno tome, od sredine do 2/3 visine zamaknuto je prema interijeru. Pri dnu i na vrhu vratnog krila, poprečna raspodjela pomaka raste od zglobnica prema kvaki, dok na 1/3, 2/3 i pola visine opada. Navedeno ukazuje da se vrata vitopere, odnosno imaju različitie iznose pomaka u različitim smjerovima i različitim presjecima. U suhim uvjetima vidljiv je isti trend, ali dvostruko manjih iznosa pomaka. Najveći pomaci (deformacije) u svim uzdužnim presjecima su pri dnu vrata, a raspodjela deformacija od zglobnica prema kvaki raste do čak 1/3 visine vratnog krila. Pomak od 10 mm u donjem dijelu vrata ukazuje na deformacije koje znatno utječu na funkcijska svojstva vrata. Mjerenja sadržaja vode uporabom različitih sustava procjene, pokazuju odstupanja u izmjerenim vrijednostima u odnosu na stvarni sadržaj vode utvrđen gravimetrijskom metodom ovisno o klimatskim uvjetima. Dobivene vrijednosti povezuju se preko korekcijskih faktora. Kod praćenja sadržaja vode u vratnom krilu dobiveni su neočekivani rezultati, koji su ustanovljeni kao: pogreška u mjernoj opremi, nemogućnost mjerenja el. otpora u lameliranim elementima Scanntronik sustavom i ljudski faktor odnosno krivo postavljanje i određivanje mjernih mjesta. Ispitna vratna krila izrađena od drva mijenjala su svoj oblik tijekom duže izloženosti diferencijalnim klimatskim uvjetima. Ponekad su deformacije bile toliko izražene da su gubila svoju funkcijsku namjenu. Pošto je sada poznato ponašanje vrata tijekom diferencijalih klimatskih uvjeta, predmet daljnih istraživanja biti će pronaći način za smanjenje ovako velikih deformacija te ustanoviti faktore nepouzdanosti prikupljanja podataka o sadržaju vode tijekom izlaganja.