U zadnjem je desetljeću sve prisutnije opremanje šumskih vozila za pridobivanje drva dodatnim vitlom, čije uže nema namjenu prihvata/sakupljanja drva, već sidrenja i/ili dodatne trakcije vozila, čime je šumskim vozilima siguran i djelotvoran rad proširen sa 33 % na 55 % uzdužnog nagiba terena. Forvarder s vitlom i sidreno trakcijskim užem, studijem literature obrađen je kroz: 1) teorijsku raspodjelu opterećenja i sila, 2) oblik mreže sekundarnih šumskih prometnica, 3) proizvodnost i troškove privlačenja drva te 4) okolišnu pogodnost. Iz samoga naziva šumskog vozila, forvarder s vitlom i sidreno – trakcijskim užem, vidljiva je svrhovitost dodatnoga opremanja forvardera s obzirom na smjer kretanja vozila po uzdužnome nagibu terena. Brzina vrtnje vitla i pogonski motor forvardera su sinhronizirani s obzirom na brzinu kretanja vozila. Pri kretanju uz uzdužni nagib terena, vučna sila vitla ima zadatak stvoriti dodatnu trakciju vozila što je pogotovo značajno pri kretanju forvardera po vlažnim šumskim tlima jer izostaje pojava (pro)klizavanja vozila, odnosno potpuni gubitak kretnosti. Pri kretanju forvardera niz uzdužni nagib terena, uže vitla ima funkciju sidrenja vozila da ne bi pod utjecajem gravitacijske sile na kosini vozilo nekontrolirano otklizalo niz nagib terena. Mjerenja sila u sidreno – trakcijskom užu, ukazala su različitu dinamiku opterećenja s obzirom na radne sastavnice izvoženja drva, a najveća zabilježena sila u sidreno – trakcijskom užu iznosila je 30 % od njegove deklarirane prekidne čvrstoće. Uslijed preporučenoga područja rada na terenima nagiba < 55 %, užetni forvarderi su obavezno u izvedbi sa zakretno – žiroskopskom kabinom te osmokotačna vozila s udvojenim prednjim i stražnjim osovinama te kotačima u tandem rasporedu. Unatoč opremanju pneumatika kotača prednjih i stražnjih kotača polugusjenicama s ciljem smanjenja dodirnih tlakova i klizanja kotača, njihovu uporabu ograničavaju izrazito kameniti tereni zbog osjetljivosti opterećenoga forvardera na bočnu stabilnost. Forvarder sa sidreno – trakcijskim užem koristi se pri potpuno mehaniziranom sustavu pridobivanja drva, što uključuje i vozilo za sječu i izradbu drva – užetni harvester. Predviđene trase budućeg prolaska forvardera sječe harvester i time stvara negrađenu mrežu sekundarnih šumskih prometnica – traktorske vlake. Međusoban razmak paralelnih traktorskih vlaka određen je dvostrukim dosegom hidrauličnih dizalica harvestera i forvardera, a širina vlaka od 4 m širinom ovih vozila. Smjer pružanja traktorskih vlaka paralelan je sa smjerom pružanja nagiba i okomit na smjer pružanja slojnica, odnosno šumsku cestu. Istraživanja djelotvornosti forvardera s vitlom i sidreno – trakcijskim užem pri različitom rasponu nagnutosti terena/traktorskih vlaka, ukazala su da neovisno o nagibu traktorske vlake, povećanjem udaljenosti privlačenja drva, ali i smanjenjem obujma izrađenoga drva proizvodnost užetnoga forvardera opada, a jedinični troškovi izvoženja drva rastu, što je u skladu s prethodnim istraživanjima. Posebno treba istaknuti da ovako dodatno opremljen forvarder, uslijed kratkotrajnoga utroška vremena (de)montiranja i sidrenja vučnog uža vitla (~ 16 min / 100 m traktorske vlake), ne zahtijeva visoke sječne gustoće za ekonomičan rad poput šumskih žičara (1 m3/m trase žične linije), čime postaje troškovno isplativija opcija od iznošenja drva šumskim žičarama na nagnutim terenima.