Zbog štetnog utjecaja fosilnih goriva teži se njihovoj zamjeni i primjeni prihvatljivih izvora energije. Drvna sirovina jedan je od obnovljivih i ekološki prihvatljivih izvora energije. No količina energije dobivena izgaranjem drva ovisi o njegovom sadržaju vode. Stoga su ciljevi ovog rada ispitati sadržaj vode hrasta, bukve, bagrema i jele nakon određenog vremena kondicioniranja, odrediti sadržaj pepela tim vrstama drva i ispitati ogrjevne vrijednosti pri različitim sadržajima vode. Za ispitivanja su korišteni usitnjeni uzorci koji su navlaživani određeni broj sati u klima komori na 30 °C i relativnoj vlazi zraka 80 % od početnog apsolutno suhog stanja. Sadržaj vode određivan je gravimetrijskom metodom. Sadržaj pepela određivan je pomoću mufolne peći spaljivanjem uzoraka. Ogrjevna vrijednost određivana je pomoću kalorimetra. Za obradu podataka korišten je Microsoft Excel. Sadržaj vode svim vrstama drva intenzivno se povećava od apsolutno suhog stanja tijekom prvih 15 sati provedenih na zadanim uvjetima. Nakon 15 sati provedenih na zadanim uvjetima sadržaj vode blago raste ili varira kod svih vrsta. Stoga se može reći da su uzorci postigli vlagu ravnoteže. Postignuta vlaga ravnoteže odstupa od vlage ravnoteže određene putem dijagrama vlage ravnoteže za otprilike 3-4 % zbog higroskopne histereze. Bukva ima najveći udio pepela (0,55 %), zatim bagrem (0,42 %), jela (0,28 %), a hrast najmanje (0,25 %). Ogrjevna vrijednost je najveća za uzorke s najmanjim sadržajem vode, a povećanjem sadržaja vode ogrjevna vrijednost drva linearno se smanjuje za svaku vrstu drva. Vremenski gledano, ogrjevna vrijednost svih vrsta drva početnog apsolutno suhog stanja naglo pada u prvih 15 sati provedenih na 30 °C i 80 % relativne vlage zraka. Nakon 15 sati ogrjevna vrijednost još blago raste ili varira oko jedne vrijednosti.Primjetna je veća ogrjevna vrijednost jele po jedinici mase što je razumljivo zbog većeg sadržaja lignina koji ima veću ogrjevnu vrijednost po jedinici mase.