U završnom radu obrađivana je tema šumskih zajednica na području Psunja uz pomoć važećih Osnova gospodarenja te na osnovi novijih istraživanja i literature. Cilj istraživanja je uz pomoć stručne literature i podataka iz Osnova gospodarenja napraviti detaljniji uvid u šumske zajednice Psunja i sinekološke uvjete koji su presudni za pridolazak pojedine šumske zajednice koji može kasnije poslužiti za planiranje sljedećih istraživanja. Usporedbom navedenih izvora vidi se kako postoje razlike u imenovanju i opisu zajednica. Osnove gospodarenja služe se opisima i imenima zajednica iz Tipoloških značajki šuma slavonskog gorja (1979), dok je u ovom radu za opis zajednica bila osnova knjiga Šumska vegetacija Hrvatske (Vukelić 2012). Psunj se ističe kao oaza brdskih (montanskih) bukovih šuma u području slavonskog ravnjaka koji pripada pojasu šume kitnjaka i običnog graba. Šume bukve su rasprostranjene na sjevernoj strani, dominiraju u višim predjelima (iznad 650 m), ali se po udolinama i jarugama spuštaju znatno niže u pojas kitnjakovo-grabovih šuma. Kitnjak čini čiste sastojine na jugu izloženim grebenima što izdvajamo kao zasebnu kategoriju kserotermofitnih kitnjakovih šuma. Postoji niz sastojina prijelaznog sastava gdje se miješa kitnjak s bukvom, a to su staništa koja ekološki mogu podnijeti obje te vrste. U hladnim udolinama bukva se sreće s običnim grabom, ali kitnjak tu ne može opstati. Različite biljno-geografske suprotnosti izražene tijekom povijesnog razvoja vegetacije još su i danas aktualne što uvjetuje razlikama u sastavu (građi) i ekološkim prilikama šumskih zajednica. Psunj se ne ističe većim visinama (u odnosu na dinarsko gorje), ali ipak dolazi u njemu do izražaja i visinska zonalnost klime. Reljef je vrlo razveden, obiluje brojnim jarugama i strminama sa izbrazdanim potocima i udolinama tako da je mikroklimatski znatno izdiferencirano. Kada bismo generalno opisali cjelokupno istraživano područje mogli bismo zaključiti da su sinekološki uvjeti iznimno povoljni za razvitak vegetacije. To se izvrsno reflektira kroz veliku biološku raznolikost i bogatstvo šumske vegetacije Psunja. Raznolikosti navedenog područja uvelike pridonose posebni rezervati šumske vegetacije kao što je ˝Muški bunar˝ koji je jedinstven u cijeloj Hrvatskoj.