U radu je istražena kemijska varijabilnost populacija oskoruše u južnom dijelu Hrvatske. Međupopulacijska varijabilnost utvrđena je pomoću osnovnog kemijskog sastava. U istraživanje je ukupno uključeno 86 uzorak s devet lokaliteta. Na svim uzorcima standardiziranim analitičkim metodama određena su sljedeća svojstva: maseni udjel vode, maseni udjel proteina, maseni udjel masti i maseni udjel pepela. Maseni udio ukupnih ugljikohidrata izračunat je oduzimanjem udjela svih ostalih sastojaka, izraženih u postotcima, od 100 %. Nakon eksperimentalnog dijela uslijedila je obrada podataka, pri čemu su korištene deskriptivne i multivarijatne statističke metode. Provedenim istraživanjem utvrđena je visoka varijabilnost populacija oskoruše na istraživanom području. Maseni udjel vode u plodovima oskoruše prosječno je iznosio 67,59 %, ukupnih ugljikohidrata 30,32 %, pepela 0,97 %, proteina 0,90 % i masti 0,24 %. Najveća varijabilnost utvrđena je za maseni udjel sirovih masti i maseni udjel pepela, a najmanja za maseni udjel vode. Nadalje, utvrđena je statistički značajna visoka negativna korelacija između masenog udjela vode i ukupnih ugljikohidrata, a navedena svojstva značajno su doprinosila i razlikovanju populacija. Osim toga, populacije su se statistički značajno razlikovale i za maseni udjel proteina. Istraživanjem nije utvrđena geografska strukturiranost populacija, a to se može objasniti činjenicom da je oskoruša vrsta čije plodove/sjeme raznose ptice te raste u različitim okolišnim uvjetima. Provedenim istraživanjem dobivene su spoznaje o varijabilnosti populacija oskoruše u južnom dijelu Hrvatske što je osnova za daljnja istraživanja koja je potrebno provesti kako bi se dobile smjernice za oplemenjivanje i očuvanje genskih resursa ove rijetke i ugrožene plemenite listače.