Tvrdi krpelji su neizostavni stanovnici šuma koji igraju važnu ulogu u ekosustavu kao paraziti koji se hrane krvlju domaćina. Ovi hematofagni artropodi su vektori zoonoza, što predstavlja ozbiljnu prijetnju za zdravlje ljudi i životinja. Cilj ovog diplomskog rada je praćenje populacija tvrdih krpelja u Parku Maksimir radi boljeg shvaćanja njihove distribucije, sezonskih varijacija i populacijske strukture. Monitoring tvrdih krpelja vršio se je od listopada 2023. do kolovoza 2024. godine. Pomoću metode krpeljnje zatege, uzorkovanje se odrađivalo na pet mikrolokaliteta (šumski put, livada, rub šume, šuma i nasip) na dva transekta duljine 100 m na svakom mikrolokalitetu. Dobiveni rezultati osmomjesečnog monitoringa ukazuju na smanjenu gustoću krpelja, što je razvidno iz nalaza svega sedam jedinki tvrdih krpelja i to svih vrste obični ili šumski krpelj (Ixodes ricinus), s najvećim nalazom na šumskom putu te nijednim u šumi i na nasipu. Analiza spolne strukture adulta (N=4) pokazala je dominaciju mužjaka (75%), dok je od subadultnih razvojnih stadija zabilježena samo faza nimfe (N=3). Brojnost krpelja bila je uvelike pod utjecajem temperature, s najvećom aktivnošću zabilježenom u travnju i lipnju. Suprotno tome, u ljetnim mjesecima, osobito u srpnju i kolovozu, primijećen je pad aktivnosti krpelja, što se može povezati s povišenim temperaturama i nižom vlagom. Razumijevanje faune tvrdih krpelja kao i odstupanja u njihovoj dinamici ključni su za oblikovanje učinkovitih strategija zaštite i prevencije bolesti koje prenose, stoga je izrazito važno praćenje kretanja brojnosti ovih ektoparazita.