Odabrane su dvije vrste drva: bukva i bjeljika bijeloga bora. Površina uzorakamehanički je obraĎena čeonim glodanjem, finim blanjanjem, grubim i finim piljenjem kruţnim pilama. Potom se jednom djelu uzoraka odredio sadrţaj vode i gustoća u kondicioniranom i apsolutno suhom stanju. Ostalim se uzorcima akrilnim lakom zaštitilo čelo. Nakon sušenja čeone zaštite uzorcima je izmjerena masa te su vakuum tlačnim postupkom impregnirani. Nakon impregnacije uzorci su ocijeĎeni i čim je zaštitno sredstvo prestalo kapati sa uzoraka uzorcima je ponovo izmjerena masa. Nakon mjerenja mase uzorci su se kondicionirali 3 dana. Potom su uzorci uzduţno raspiljeni na radijalne i tangentne površine, a raspiljena je površina poprskana reagensom kako bi se dobio bolji kontast izmeĎu zaštićenog i nezaštićenog drva. S mjernom lupom mjerena je dubina penetracije u sva tri smjera. Na svakoj površini uzorka mjerene su minimalna, srednja i maksimalna dubina penetracije. Bez obzira na veću gustoću u odnosu na borovinu, bukva je pokazala bolje rezultate retencije i penetracije zaštitnog sredstva kod svih vrsta mehaničke obrade. IzmeĎu vrsta mehaničke obrade površine drva postoji signifikantna razlika u retenciji zaštitnog sredstva kod obje vrste drva. Rezultati penetracije zaštitnog sredstava nisu pokazali signifikantnu razliku izmeĎu istih smjerova penetracije kod svih vrsta mehaničke obrade obje vrste drva. Rezultati ovih ispitivanja takoĎer upućuju na zaključak da retencija zaštitnog sredstva ne utječe na penetraciju istog, odnosno veća retencija ne treba značiti i veću penetraciju.