Abstract | Cilj istraživanja: Resorpcija i smanjenje gustoće alveolame kosti kronična je,
ireverzibilna i progresivna bolest multifaktorijalne etiologije. Ona uzrokuje fizičke,
psihološke i ekonomske probleme za milijune ljudi diljem svijeta. Iz toga je razloga cilj ovoga
istraživanja bila objektivna procjena promjena gustoće alveolame kosti oko zuba nosača kvačica
kod nosioca proteza, u razdoblju od tri mjeseca. Procjenjivane su
promjene s obzirom na: vrstu proteze i materijala od kojega je pravilnost
konstrukcije proteze i kvačica, vrstu retencijskoga zuba, klasifikaciju po Kennedyju i
stanje antagonističkih uvjeta. Vrednovanje i utjecaj lokalnih i sistemskih čimbenika (oralna
higijena, nošenja proteze, dob, spol itd.). Na taj način bi se dobio znanstveno
utemeljen pokazatelj utjecaja djelomičnih proteza na gustoću alveolarne kosti oko zuba nosača kvačica
što bi dalo smjernice u planiranju protetske rehabilitacije djelomičnim
protezama i procjeni njene uspješnosti.
Ispitanici i metode: Istraživanje je provedeno na skupini od 50 ispitanika, 6bju
spolova, nositelja djelomične proteze, odabranih metodom slučajnog izbora u specijalističkoj
protetskoj ordinaciji. Radi procjene stanja stomatognatog sustava i dobivanja općih podataka
o ispitanicima korišten je originalan upitnik te je izvršen pregled. Zubi nosači kvačica
su dva puta rendgenski snimani standardiziranim postupkom za retroalveolame snimke u
razdoblju od tri mjeseca. Na svaki je rendgenski film prije snimanja nalijepljen bakreni
kalibracijski klin poznate debljine koji je služio za anuliranje razlike u naponu i jakosti struje,
intenzitetu zračenja i postupku razvijanja. Sve su rendgenske slike digitalizirane "Umax Astra
3450" skenerom i softverom "Scion Image (Beta 4.0.2.)" koji se koristi za
denzitometrijska istraživanja. Na rendgenskim je filmovima odabrana 21 područje interesa veličine
4 piksela na alveolamoj kosti oko zuba nosača kvačica na kojima je očitana razina
sivila nakon što je rendgenska zraka prošla kroz objekt snimanja i film.
Formulom OD=-Iog(Ii/255) vrijednosti razine sivila pretvorene su u optičku gustoću. Radi dobivanja objektivnih podataka optička gustoća na ispitivanim područjima interesa pretvorena je u ekvivalente debljine bakrenih kalibracijskih klinova pomoću polinoma 3. stupnja i pristupilo se izračunavanju promjena gustoće alveolarne kosti. Rezultati: T-testom za zavisne uzorke izračunavala se razlika u gustoći između 1. i 2. snimke istoga pacijenta. Jednosmjernom analizom varijance provjeravan je utjecaj sistemskih i lokalnih čimbenika na promjene gustoće alveolarne kosti u odabranim područjima interesa uz retencijski zub. Rezultati nisu pokazali statistički značajnu razliku između 1. i 2. snimke niti u jednoj ispitivanoj točki. Razlika također nije bila statistički značajna niti u jednoj ispitivanoj varijabli. Vjerojatni razlog naših rezultata pravilna je konstrukcija djelomičnih proteza s dobrom retencijom i stabilizacijom pa prenošenje žvačnih sila putem njih nije dovelo do značajnoga smanjena gustoće alveolarne kosti. Moguća je da nije došlo do statistički značajnih promjena gustoće alveolarne kosti zbog predugoga ili prekratkoga vremenskog perioda istraživanja te lošega pozicioniranja područja interesa. Moguća je bila i individualna reakcija ispitanika, tj. da neki reagiraju apozicijom, a drugi resorpcijom te se iz tog razloga nije javila statistički značajna razlika. Zaključci: Intraoralna mikrodenzitometrija primijenjena na retroalveolarnim snimkama dovoljno je precizna, ekonomična i dostupna metoda za procjenu promjena gustoće alveolarne kosti oko zuba nosača kvačica. U razdoblju od tri mjeseca nije došlo do statistički značajne promjene gustoće alveolarne kosti u ispitivanim područjima oko zuba nosača kvačica kod nositelja djelomičnih proteza. Ispitivani sistemski i lokalni čimbenici ne utječu na promjenu gustoće alveolarne kosti kod pravilno konstruiranih, retiniranih i stabiliziranih djelomičnih proteza. Metoda je pogodna za individualno, longitudinalno praćenje promjena gustoće alveolarne kosti te daje smjernice u planiranju i procjeni uspješnosti protetske rehabilitacij e. |