Cilj istraživanja: Utvrditi da li postoji razlika u antropometrijskim i biokemijskim parametrima između eutrofične novorođenčadi normalnog rasta odnosno razvoja i hipotrofične novorođenčadi, odnosno pokazati kolika je upotrebljivost navedenih parametara kao kliničko sredstvo za dijagnosticiranje poremećaja razvoja odnosno rasta fetusa ili novorođenčeta. Ispitanici i metode: Skupina ispitanika broji 48 donošene novorođenčadi čija je rodna masa ispod desete percentile krivulje intrauterinog rasta, koja su na taj način definirana kao mala ili prelagana za svoju gestaciju. Kontrolnu skupinu čini 126 donošene novorođenčadi rodne mase iznad desete percentile. Pri analizi aminokiselina, transferina i prealbumina dostajalo je 118 doza seruma, stoga u tom dijelu kontrolna skupina broji 118 novorođenčadi. Antropometrijske mjere uzete su pri prvom pregledu novorođenčeta, a uključuju rodnu masu, dužinu, opseg glavice, omjer opsega glavice i opsega nadlaktice te ponderalni indeks. Biokemijske analize su rađene iz krvi pupkovine prerezane kod poroda. Glukoza, kalcij, kolesterol, trigliceridi, albumin, komplement C3 i C4, transferin, prealbumin i aminokiseline bili su biokemijski parametri kojima smo procjenjivali uhranjenost fetusa odnosno novorođenčeta. Rezultati: Testiranjem razlike između aritmetičkih sredina malih nezavisnih uzoraka dobijemo statistički značajne razlike između skupina za sve antropometrijske mjere. Ističemo značajnost razlika za indekse kao što su ponderalni indeks i omjer opsega nadlaktice i opsega glavice. Uspoređujući biokemijske pokazatelje, statističku značajnost razlika koncentracija dobije se za glukozu, prealbumin i aminokiseline cistein, histidin, glicin, treonin, triptofan, valin, fenilalanin, leucin i izoleucin. Nasuprot očekivanjima, neke su aminokiseline u manjim koncentracijama u skupini fetusa normalnog intrauterinog rasta (cistein, histidin, glicin, treonin, triptofan, fenilalanin, izoleucin, leucin). Zaključak: Svi se antropometrijski pokazatelji naših ispitanika značajno razlikuju od onih u kontrolne skupine. Ponderalni indeks i omjer opsega nadlaktice sa opsegom glavice, indirektni su pokazatelji neovisni o konstruiranim tablicama fetalnog rasta, te time zaista predstavljaju poremetnju proporcije rasta. Nismo potvrdili promjene u koncentracijama aminokiselina između dvije skupine novorođenčadi u smislu niske aminoacidemije u krvi pupkovine hipotrofične novorođenčadi, kao ni promjene u profilu pojedinih aminokiselina. Prava priroda intrauterinog rasta fetusa ostaje skrivena, a klinički rad sa novorođenčadi i eventualnim patološkim stanjima u neonatologiji, treba se zasnivati na rješavanju prisutnih kliničkih problema.