Abstract | Kvaliteta života kao razvojni cilj suvremenog društva određena je brojnim čimbenicima, a napose objektivnim okolnostima u kojima se odvija život. Temeljne su odrednice kvalitetnoga života ekonomsko i socijalno blagostanje, koje je determinirano stupnjem gospodarskog razvoja. Gospodarski razvoj u uvjetima globalizacije tržišta razvijena gospodarstva temelje na konkurentnosti. Za unapređenje konkurentnosti i gospodarskog razvoja, te postizanja više razine blagostanja potrebno je učinkovito upravljati raspoloživim resursima.
Marketing kao gospodarski, društveni i upravljački proces, te filozofija poslovanja i življenja, isporukom dobara i usluga s ciljem zadovoljenja individualnih i društvenih potreba doprinosi blagostanju u društvu. Polazište su svih marketinških aktivnosti potrebe koje se na tržištu izražavaju u obliku potražnje. Ona poduzeća koja bolje odgovore na zahtjeve tržišta ostvaruju konkurentsku prednost koja inducira poslovni uspjeh, rast i razvoj i unapređuje ekonomsku dimenziju kvalitete života. Porast konkurentnosti na mikrorazini, koja se ostvaruje upravljanjem resursima, implicira porast konkurentnosti na razini nacionalnog gospodarstva te neizravno utječe na akceleraciju gospodarskog rasta i društveni razvoj.
Osim neizravnog utjecaja na gospodarski razvoj, proces marketinga izravno doprinosi potrošačkom blagostanju kreiranjem i isporukom ponude sukladno potrebama potrošača. Kako bi se što bolje zadovoljile potrebe potrošača, ali i ciljevi samog poduzeća, procesom marketinga treba upravljati. Postavljanjem ciljeva koji su orijentirani na probitak potrošača i ostalih interesno-utjecajnih skupina moguće je postići višu razinu potrošačkog blagostanja, ali i blagostanja ostalih interesnih skupina. Doprinos kvaliteti života bit će veći ukoliko se marketinške aktivnosti temelje na društveno odgovornim i etički nedvojbenim odlukama.
Razina implementacije društveno odgovornih marketinških odluka, koje svoje izvorište imaju u paradigmi marketinga kvalitete života kao najvišoj razvojnoj fazi marketing koncepcije, analizirana je na uzorku hrvatskih poduzeća. Istraživanjem je utvrđeno da ona poduzeća koja su se strateški opredijelila za uvažavanje potreba većeg broja interesno-utjecajnih skupina ostvaruju veći uspjeh u poslovanju i više doprinose ekonomskoj dimenziji kvalitete života. Poduzeća koja implementiraju strategiju koja u ishodištu ima potrebe potrošača te u skladu s tim opredjeljenjem postavljaju marketinške ciljeve više unapređuju potrošačko blagostanje za razliku od poduzeća koja su primarno orijentirana na učinkovitost svoga poslovanja. Uspješnost implementacije društveno odgovornih marketinških odluka ovisi o individualnim, organizacijskim i čimbenicima okoline. Na temelju provedenog empirijskog istraživanja oblikovan je model međuodnosa strategijskog upravljanja marketingom i kvalitete života. Time su postavljene ishodišne točke za longitudinalna istraživanja implementacije marketinga kvalitete života u hrvatskome gospodarstvu. |