| Abstract | Cilj istraživanja:Ustvrditi vremensku i prostornu rasprostranjenost bolesti ; dokazati da prolongirani stres ima direktan učinak na pojavu multiple skleroze (MS) i istaknuti važnost ambijentalnih čimbenika u etiopatogenezi bolesti. Bolesnici i metode: Istraživanu skupinu čine MS bolesnici dijagnosticirani u periodu od 1983. do 1998.(kriteriji po Poseru), a koji žive i rade u osječkom dijelu Županije, nisu tijekom rata migrirali van Županije, nisu bili aktivni članovi vojnih postrojbi i nisu kao psihotraumatizirani liječeni po psihijatru. Rabili smo metode izračunavanja deskriptivnih epidemioloških pokazatelja(incidencija, prevalencija, smrtnost). U epidemiološko-analitičkom dijelu istraživane su u bolesnika određene osobitosti zdravstvenog stanja, ishrane, stanovanja, rada, migracija, kontakta sa životinjama. Kontrolnu skupinu činile su zdrave osobe istog spola, dobi i iste dužine boravka u mjestu stanovanja. Rezultati: prosječna godišnja incidencija je u cijelom periodu iznosila 2, 51/ 100.000 stanovnika. Najviša se bilježi u 1997. i 1998. godini (6, 73 odnosno 9, 38/100.000 stanovnika). Najviši porast prosječne godišnje stope incidencije, za oba razdoblja, bilježi se za gradove Donji Miholjac, Osijek, te za regiju u cijelosti. Standardizirana stopa incidencije iznosila je 1, 52, odnosno 3, 49/100.000 stanovnika. Standardizirana specifična incidencija za oba spola pokazuje porast u poratnom razdoblju. Specifična incidencija za dob pokazuje najviše vrijednosti u skupinama od 25-te do 44-te godine, za oba perioda. Zadržava se omjer u korist žena. Za izračunavanje prevalencije određeni su dani 31.12.1990. i 31.12.1998. godine. Razlika prevalencije je najviša za Donji Miholjac, za Osijek i za regiju u cijelosti. Potvrdjuje se učestalije obolijevanje u žena i navedenim dobnim skupinama za prevalenciju na dan 31.12.1998. godine. Smrtnost je za predratno razdoblje iznosila 1, 41, a u poratnom razdoblju 0, 68/100.000 stanovnika. Analtičko epidemiološko istraživanje pokazalo je rubeolu, alergije, ozljedu glave skupno i u žena i u muškaraca, ugriz životinja u žena kao uzročnog čimbenika za bolest. U isharni, meso iz svinjokolje, margarin u ishrani žena, puno jaja, mekane kobasice (kućna proizvodnja) i biljna ulja pokazuju zaštitnu ulogu, a kao uzročni čimbenici slanina i hrenovke u isharni žena. Višestruke migracije u okviru regije i stanovanje u vlažnom stanu se pokazuju kao uzročnim. U najvišem postotku se pojavio remitentni oblik bolesti. Na dan prevalencije, 31.12.1998. godine, bolest, do dijagnoze, traje kraće i to u oba spola. Zaključak: osječki dio Osječko-baranjske županije je područje visokog rizika za MS u Hrvatskoj i u Europi. Rasprostranjenost MS nije postojana prostorno, a incidencija bolesti potvrđuje period od 1991. do 1998. godine kao vremenski klaster MS za regiju u cjelosti, područje gradova Osijeka i Donjeg Miholjca. Statistički i epidemiološki pokazatelji potvrđuju tezu povezanosti pojave MS i izloženosti prolongiranome stresu. Specifična ishrana nizinskog kontinentalnog područja sa visokim postotkom masnoća i industrijski prerađene mesne hrane, opetovana migracija tijekom školske i mladalačke dobi u okviru regije i stanovanje u vlažnom stanu pokazuju se kao uzročnim za pojavu MS. |
