Abstract | CILJ: Provjera kakvoće zdravstvene skrbi Jedinice intenzivnog liječenja djece (JILD
Kliničke bolnice Split primjenom bodovnih sustava predviđanja smrtnosti i sustava za
procjenu kratkoročne i dugoročne kakvoće života djece nakon liječenja u JILD-u,
zasebno za skupinu djece s kroničnim bolestima.
ISPITANICI I METODE: Tijekom 25 mjeseci prospektivno su prikupljani podaci za
591 uzastopce primljena bolesnika, od novorođenačke dobi do 18 godina života.
Dijagnoze bolesnika razvrstane su prema dijagnostičkom kazalu namijenjenom djeci
koja se liječe u JILD-u, Australian and New Zealand Paediatric Intensive Care Registry
(ANZPIC Registry). Bolesnicima je izračunata predviđena smrtnost sustavima Pediatric
Risk of Mortality (PRISM III) i Paediatric Index of Mortality (PIM2). Valjanost
procjene predviđanja bodovnih sustava provjerena je raščlambom sposobnosti
kalibracije i diskriminacije, a podudarnost s izvornim uzorcima standardiziranim
omjerom smrtnosti. Kratkoročna kakvoća života (pri odlasku iz JILD-a) procijenjena je
primjenom sutava Pediatric Overall Performance Category (POPC), a dugoročna
kakvoća života (najmanje 6 mjeseci nakon odlaska iz JILD-a) primjenom sustava Royal
Alexandra Hospital for Children Measure of Function (RAHC MOF).
REZULTATI: Za samo 2,5% bolesnika nije se mogla pronaći dijagnoza u kazalu
ANZPIC Registry. Kalibracijska sposobnost oba sustava bila je izvrsna: Hosmer-
Lemeshowljevim goodness-of-fit testom p=0,012 za PIM2 i p=0,392 za PRISM III.
Izvrsna je bila i diskriminacijska sposobnost: površina ispod krivulje ROC (engl.
receiver operating characteristic curve) 0,97 za PIM2 i 0,98 za PRISM III.
Standardizirani omjer smrtnosti je bio 1,05 za PIM2 i 0,94 za PRISM III. Međutim,
nalazi standardiziranog omjera smrtnosti za pojedine skupine bolesnika izračunati obama sustavima znatno otklanjaju od omjera izračunatog za cijelu populaciju. To pokazuje ovisnost izračuna o sastavu tih skupina bolesnika. Većina bolesnika (60,4%)
napustili su JILD s prihvatljivom kakvoćom života. Većina bolesnika (76,6%) imala je
dobru dugoročnu kakvoću života. Na kakvoću života statistički je značajno utjecalo
postojanje kronične neurorazvojne bolesti, funkcionalno stanje bolesnika prije
hospitalizacije i pri odlasku iz JILD-a, te predviđena smrtnost.
ZAKLJUČAK: Oba suvremena sustava predviđanja smrtnosti, PIM2 i PRISM III,
izvrsno su primjenjivi za populaciju bolesnika u ovom istraživanju. Sustav PIM2 je
jednostaviji, a njegova uporaba je bez naknade. Rezultati istraživanja krakoročne 1
dugoročne kakvoće života i nalazi standardiziranih omjera smrtnosti pokazali su dobru
kakvoću zdravstvene skrbi JILD-a Kliničke bolnice Split. Sustav PIM2 i sustavi
procjene kakvoće života POPC i RAHC MOF dokazano su koristan temelj za osnivanje
nacionalnog programa praćenja kakvoće zdravstvene skrbi Jedinica intenzivnog
liječenja djece u Hrvatskoj. |