| Abstract | Cilj istraživanja: Cilj doktorskog rada bio je procijeniti utjecaj edukacijskih mjera na stavove i znanje pučanstva u Primorsko-goranskoj županiji o upotrebi antimikrobnih lijekova, odnosno na stavove i navike liječnika primarne zdravstvene zaštite Primorsko-goranske županije pri njihovom propisivanju, kao i utjecaj navedenog na izvanbolničku potrošnju antimikrobnih
lijekova. Procijenio se utjecaj izvanbolničke potrošnje antimikrobnih lijekova na otpornost odabranih bakterijskih sojeva. Osim navedenog, cilj je bio procijeniti utjecaj edukacijskih mjera na kvalitetu propisivanja i potrošnju antimikrobnih lijekova u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, te procijeniti utjecaj bolničke potrošnje antimikrobnih lijekova na otpornost
odabranih bakterijskih sojeva.
Metode i ispitanici: Stavovi, navike i znanje pučanstva Primorsko-goranske županije procijenili su se pomoću upitnika koji su se dijelili u ambulantama primarne zdravstvene zaštite i ljekarnama u Rijeci u razdobljima prije i neposredno nakon Javne edukativne kampanje za promicanje ispravne uporabe antimikrobnih lijekova (JEKA), provedene 2009., 2010. i 2011. godine. Istraživanje među liječnicima primarne zdravstvene zaštite provedeno je pomoću upitnika koji su podijeljeni prije i nakon izdavanja Smjernica za propisivanje antimikrobnih lijekova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za 2009/2010. godinu, tiskanih u studenom 2009. godine. Podaci o izvanbolničkoj potrošnji antimikrobnih lijekova u razdoblju od 2008. do 2012. godine pribavili su se iz baze podataka Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Kvaliteta bolničkog propisivanja antimikrobnih lijekova procijenila se na temelju presječnog istraživanja provedenog na Klinici za internu medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka koje se zasnivalo na evidenciji svih antimikrobnih lijekova propisanih u jednom danu u pet vremenskih točaka: u rujnu 2008., travnju 2009., travnju 2010., studenom 2010. i svibnju 2011. godine. Ispravnost odabira antimikrobnog lijeka procjenjivala se individualno za svakog bolesnika ovisno o tome da li je liječen u skladu sa Smjernicama za bolničku primjenu antimikrobnih lijekova za 2008/2009. godinu, tiskanih u prosincu 2008. godine. Potrošnja antimikrobnih lijekova u Kliničkom bolničkom centru Rijeka u razdoblju od 2007. do 2011. godine utvrdila se na temelju podataka o potrošnji bolničke ljekarne.
Otpornost odabranih uzročnika infekcije pratila se kroz godišnja izvješća Akademije medicinskih znanosti Hrvatske.
Rezultati: Nakon provedenih edukativnih kampanja znaćajno se poboljšalo znanje pučanstva o upotrebi antimikrobnih lijekova te je kod ispitanika zabilježena manja sklonost uzimanju antimikrobnih lijekova. Liječnici primarne zdravstvene zaštite se pri izboru antimikrobnog lijeka najviše pouzdaju u vlastito iskustvo, a lijećenje odabiru u skladu sa smjernicama u 35% slučajeva. Nakon provedenih edukacijskih mjera među pučanstvom i liječnicima došlo je do smanjenja izvanbolničke potrošnje antimikrobnih lijekova u Primorsko-goranskoj županiji od 7,73 DDD/stanovniku 2008. godine na 6,98 DDD/stanovniku 2012. godine. Smanjio se i udio cefalosporina III. generacije (od 4,25% na 3,11%) i fluorokinolona (od 6,57% na 6,32%) u ukupnoj potrošnji. Smanjena izvanbolnićka potrošnja amoksicilina s klavulanskom kiselinom, makrolida i fluorokinolona u Primorsko-goranskoj županiji praćena je nižim udjelima sojeva bakterija E.coli otpornih na amoksicilin s klavulanskom kiselinom odnosno norfloksacin, kao
i nižim udjelom pneumokoka otpornog na makrolide u odnosu na iste u Republici Hrvatskoj. Udio bolesnika ličenih prema smjernicama na Klinici za internu medicinu Kliničkog bolničkog centra Rijeka povećao se od 35% u travnju 2009. godine do 50% u svibnju 2011. godine. Udio bolesnika s upitnom indikacijom za primjenu antimikrobnog liječenja smanjio se od 37,3% u rujnu 2008. godine do 17,3% u svibnju 2011. godine. U razdoblju od 2007. do 2011. godine u Kliničkom bolničkom centru Rijeka došlo je do povećanja ukupne potrošnje antimikrobnih lijekova od 2,4%. U promatranom petogodišnjem razdoblju najviše su se
propisivali cefalosporini, zatim penicilini te fluorokinoloni. Neposredno nakon izdavanja smjernica ukupna potrošnja antimikrobnih lijekova u Kliničkom bolničkom centru Rijeka smanjila se za 3,4%, no došlo je do porasta udjela cefalosporina u ukupnoj potrošnji. Povećanje potrošnje cefalosporina III. generacije bilo je praćeno povećanom učestalošću izolacije ESBL-sojeva Klebsielle pneumoniae. Unatoč velikoj zastupljenosti fluorokinolona u potrošnji antimikrobnih lijekova u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, u razdoblju od 2008. do 2011. godine zabilježen je pad udjela MRSA-e u izolatima S. aureusa (sa 21 na 12%).
Zaključak: Provedene edukacijske mjere dovele su do poboljšanja znanja pučanstva o ispravnoj uporabi antimikrobnih lijekova, no nisu značajno utjecale na navike i kvalitetu propisivanja antimikrobnih lijekova među liječnicima primarne zdravstvene zaštite. Nakon provedenih edukacijskih mjera došlo je do smanjenja potrošnje antimikrobnih lijekova u Primorskogoranskoj županiji. Porast potrošnje antimikrobnih lijekova u Kliničkom bolničkom centru Rijeka bio je sporiji nego u ostalim kliničkim bolničkim centrima u Republici Hrvatskoj. Promjene u potrošnji antimikrobnih lijekova poklapale su se sa očekivanim promjenama u
otpornosti bakterijskih sojeva. |
| Abstract (english) | Objectives: The purpose of this PhD thesis was to evaluate the impact of educational measures on attitudes and knowledge of the population of Primorsko-goranska County on the use of antimicrobial agents and attitudes and habits of primary care physicians in Primorskogoranska County when prescribing antimicrobial agents. The impact of educational measures
on outpatient consumption of antimicrobial agents was also estimated, as well as its influence on resistance of selected bacterial strains. The aim was also to assess the impact of educational measures on the quality of prescribing and consumption of antimicrobial agents in the Clinical Hospital Center Rijeka, and to evaluate the influence of hospital consumption of antimicrobials on the resistance of selected bacterial strains.
Methods and subjects: Attitudes, habits and knowledge of the general population of Primorsko-goranska County was assessed by questionnaires, that were distributed at primary health care centers and pharmacies in Rijeka, before and immediately after the public educational campaign that promoted the appropriate use of antimicrobials, conducted in the years 2009, 2010 and 2011. The survey among primary care physicians was conducted by questionnaires that were
distributed before and after the Guidelines for Antibiotic Use in Primary Health Care were published (November 2009). Data on outpatient antibiotic consumption between 2008 and 2012 was obtained from the database of the Croatian Health Insurance Fund. The quality of hospital prescribing of antimicrobial agents was evaluated by a cross-sectional study conducted at the Department of Internal Medicine at University Hospital Centre Rijeka. The study was carried out at five selected time points: September 2008, April 2009, April 2010, November 2010 and May 2011. There was one day selected in each month when all hospitalised patients receiving antimicrobials were identified. The appropriateness of
antimicrobial use was judged according to Guidelines for Hospital Antimicrobial Drug Use, published in December 2008. Data on consumption of antimicrobial agents in the Clinical Hospital Centre Rijeka between 2007 and 2011 was obtained from the database of hospital pharmacy. Resistance of selected microorganisms was monitored through annual reports of
the Croatian Academy of Medical Sciences.
Results: Educational campaigns significantly improved knowledge of the population about the appropriate use of antimicrobial drugs. Primary care physicians rely mostly on their own experience when chosing antimicrobial therapy. In 35% of cases their selection of antimicrobial treatment was in accordance with the Guidelines. After the educational
measures among the population and physicians were implemented, the reduction of outpatient antimicrobial drug use was noted in Primorsko-goranska County from 7.73 DDD/inhabitant in 2008 to 6.98 DDD/inhabitant in 2012. The proportion of third generation cephalosporins and fluoroquinolones in total consumption also decreased (4.25% to 3.11% and 6.57% to 6.32%, respectively). Reduced outpatient consumption of amoxicillin with clavulanic acid, macrolides and fluoroquinolones in Primorsko-goranska County was followed by lower proportions of E. coli strains resistant to amoxicillin with clavulanic acid or norfloxacin, as well as the lower proportions of pneumococci resistant to macrolides compared to those
registered in Croatia. The proportion of patients hospitalised in Department of Internal Medicine at Clinical Hospital Centre Rijeka in selected time points that were treated according to the Guidelines increased from 35% in April 2009 to 50% in May 2011. The proportion of patients with questionable indications for antimicrobial treatment decreased from 37.3% in September 2008 to 17.3% in May 2011. Total consumption of antimicrobial agents in Clinical Hospital Centre Rijeka increased by 2.4% between 2007 and 2011. Cephalosporins, penicillins, and fluoroquinolones were the most prescribed antimicrobials. Shortly after the promotions of the Guidelines total consumption of antimicrobials in the Clinical Hospital Centre Rijeka decreased by 3.4%, but there was an increase of proportion of cephalosporins in total consumption. Increased utilization of third generation cephalosporins was accompanied by increased incidence of isolation of ESBL-Klebsiella pneumoniae strains. Despite the large consumption of fluoroquinolones in the Clinical Hospital Centre Rijeka, a
decline of MRSA isolates of S. aureus was noted (21 to 12%) between 2008 and 2011.
Conclusion: Educational measures improved knowledge of the population about the appropriate use of antimicrobial drugs but did not significantly affect habits and quality of antimicrobial prescribing among primary care physicians. After the educational measures were implementied, reduction of consumption of antimicrobials in Primorsko-goranska County was
registered. The increase in consumption of antimicrobial agents in the Clinical Hospital Centre Rijeka was less pronounced than in other clinical hospital centers in Croatia. Changes in the utilization of antimicrobial agents coincided with anticipated changes in resistance of bacterial strains. |
