Mislilo se da su najstarije likovno stvaralaštvo je upravo špiljsko slikarstvo, staro oko 35 000 godina, iako nam je teško zamisliti ali čovjek se likovno izražavao i prije toga, za to su dokaz slike na zidovima špilja i u Arnhem Landu, pokrajini u sjevernoj Australiji. Ono što je interesantno jeste da su se prikazi pojavljivali i mnogo vremena kasnije, slični su prikazi otkriveni u Africi, naslikali su ih pripadnici plemena San (poznatiji kao Bušmani). Aboridžini su slikali po zidovima špilja, korama drveća, kamenju itd. Ono što je zanimljivo, oni to ĉine i danas. Slike koje su se pojavljivale u špilji Altamira nije bilo moguće povezati sa ljudima koji su te slike i naslikali. Samim tim što paleolitski čovjek nije bio u mogućnosti vidjeti niti se susresti s geometrijskim oblicima a opet je iste prikazivao. Nakon viševremenskog istraživanja odgovor je glasio da poveznica između prapovijesnog špiljskog slikarstva i slika sa južnoafriĉkih stijena leži u sličnostima spiritualnih iskustava, a to je stoga što u ljudskom mozgu postoje vizualni obrasci koji su po Williamsu nepromijenjeni kroz ĉitav kontinuitet ljudske povijesti. Između Aboridžina i slika na zidovima špilje u Australiji stoji neprekinuti stvaralački kontinuitet i simboličke slike koji su se u njihovom narodu zadržale tisućama godina. Dijete od svoje najranije životne dobi pokazuje sklonost za igru, pomoću koje i istraţuje svijet oko sebe, svim svojim osjetilima. Groezinger (1978) pojedino likovno izraţavanje kod djece u njihovoj najranijoj fazi naziva određenim pojmovima kao što su: „praklupko“, „prakriž“, „spirala sa težištem“, „cik- cak“ te ne pripisuje naĉin djetetova izraţavanja motorici, već njegovoj nutrini koja bi se u tom smislu mogla tumačiti kao izraz kolektivnog nesvjesnog, odnosno arhetipskog (Grgurić-Jakubin,1996:35). Prouĉavajući djela umjetnika kao što su Jacson Pollock, Jean Dubuffet, Susan Rothenberg i ostale shvatila sam da nihov spontani i podsvijesni način stvaranja označava njihovo postojanje, skrivene želje, fantazije. Umjetnici su prikazivali svoj temperament, tugu, bijes ili sreću, nekakvo psihičko stanje. Kolektivno nesvjesno i arhetipskie predodžbe kao osnovna nit i nepromijenjeni oblik iskonski su i urođeni stvaraju poveznicu u likovnom stvaralaštvu unatoč vremenskim i prostornim razlikama.