Mediji danas imaju velik utjecaj na svakodnevni život te su im svi izloženi, kako odrasli tako i djeca. S obzirom na to koliko mediji utječu na život, važno je znati ih koristiti, znati kritički razmišljati o porukama koje nam prenose te među mnoštvom informacija izdvojiti one koje su nam korisne. Pojam medijske pismenosti sve češće se spominje kao jedna od važnih kompetencija suvremenog života. Zadaća svakog obrazovnog sustava trebala bi biti upoznavanje djece s medijskim sadržajima te osposobljavanje za kritičko promišljanje o njima. Nastavni plan i program koji je trenutno u upotrebi slabo je zastupljen medijskim sadržajima te se očekuje da će prijedlog novog kurikuluma donijeti poboljšanja na ovom području. Cilj ovoga rada je usporediti sadržaje medijske pismenosti u Nastavnom planu i programu za osnovne škole i prijedlozima novih kurikuluma. Medijski sadržaji dio su nastave Hrvatskog jezika kako u starom tako i u novom kurikulumu. Napredak u odnosu na trenutačni nastavni program vidljiv je u količini medijskih sadržaja koji se obrađuju, odnosno, učenici se već od prvog razreda upoznaju sa gotovo svim medijima te se iz godine u godinu opseg sadržaja širi i produbljuje. Također prijedlozi kurikuluma ostalih nastavnih predmeta spominju medijsko opismenjavanje čime se očituje važnost koju mu pridaje novi kurikulum. Budući da se količina sadržaja proširuje, a predviđena satnica ostala je ista, postavlja se pitanje je li izvedivo poučavanje medijskih sadržaja na zadani način. Ispitani učitelji primarnog obrazovanja smatraju da je medijskoj kulturi određeno premalo prostora u programu te zbog količine sadržaja ostalih nastavnih predmeta nemaju vremena za poučavanje medijskih sadržaja. Postavlja se pitanje treba li medijska kultura u nastavnom programu zauzeti mjesto samostalnog nastavnog predmeta ili se kao međupredmetna tema može uklopiti u nastavu svih nastavnih predmeta.