Rad prikazuje istraživanje kojim se pokušalo utvrditi tijekom kojih mjeseci u godini su djeca najviše fizički aktivna te koje su to aktivnosti u kojima su najviše aktivna. Osim toga, pokušalo se utvrditi utječe li obrazovanje i dob roditelja, broj djece u obitelji te mjesto stanovanja na vrijeme provedeno u tim aktivnostima. Na početku rada teorijsko je uporište koje se odnosi na pozitivne učinke redovite tjelesne aktivnosti, negativne čimbenike sedentarnog načina života koji se odnose na djecu i korištenje medija, a zatim je navedeno nekoliko aktivnosti u kojima djeca i roditelji mogu zajedno sudjelovati. Nakon teorijskog prikaza, slijedi prikaz pet ranije provedenih istraživanja čija je tema usko povezana s temom ovog istraživanja. Poslije toga slijedi prikaz istraživanja, način njegove provedbe, prikupljanja podataka, uzorka, obrade podataka te prikaz dobivenih rezultata. Provedbom ovog istraživanja zaključuje se kako su djeca tijekom proljeća i ljeta (od ožujka do kolovoza) više tjelesno aktivna u odnosu na jesen i zimu (od rujna do veljače). Vrhunac vremena koja djeca provedu koristeći medije dostiže se na zimu (prosinac-veljača), kada najmanje sudjeluju u tjelesnim aktivnostima izvan programa ustanove za rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Osim toga, rezultati istraživanja pokazuju kako obrazovanje i dob roditelja utječu na to koliko vremena djeca provode u sedentarnim aktivnostima. Broj djece u obitelji i mjesto stanovanja utječu na to koliko djeca vremena dnevno provode u tjelesnim slobodnim aktivnostima kao što je odlazak u park ili igranje u dvorištu.