| Abstract | Vrijednosti odavno privlače pozornost istraživača i teoretičara, a njihov varijabilni karakter potiče interes znanstvenika iz različitih područja. Autori se slažu da su vrijednosti skup općih uvjerenja, mišljenja, načela, ideja i stavova o onome što je ispravno, poželjno i dobro (Jukić, 2013). Vrijednosti se često opisuju kao relativno stabilna karakteristika pojedinca ili određenih skupina. Smatra se kako se prijenos vrijednosti primarno događa unutar obitelj ili unutar odgojno – obrazovne zajednice. Roditelji ili skrbnici kroz proces odgoja prenose vrijednosti na svoje dijete i to one vrijednosti koje sami žive te za koje smatraju da bi ih njihovo dijete trebalo usvojiti. Stoga je na roditeljima velik dio odgovornosti koje će obrasce ponašanja njihovo dijete primjenjivati. Sam proces prijenosa vrijednosti je složen proces, no uvijek uključuje prenositelja vrijednosti, primatelja vrijednosti i socijalni kontekst. Djeca su kroz život izložena različitim sustavima vrijednosti čije je utjecaje teško predvidjeti i kontrolirati. Navedeno potiče mnoge na istraživanje vrijednosti te na istraživanje procesa prijenosa vrijednosti. Rana istraživanja prijenosa vrijednosti usmjeravala su se prema pojedinačnim vrijednostima, a tek je kasnije utvrđena pozitivna povezanost između vrijednosti roditelja/skrbnika i vrijednosti njihove djece. Uvidom u literaturu i prethodna istraživanja cilj ovog istraživanja bio je ispitati sličnosti i razlike u vrijednosnim orijentacijama i prioritetima roditelja/skrbnika i njihove djece, tj. osoba koje su popunjavale upitnik. Ovim se radom nastoji ispitati povezanost spola, dobi i statusa obrazovanja ispitanika s deset motivacijskih tipova vrijednosti iz upitnika, točnije imaju li spol, dob i obrazovanje utjecaj na odabir tipa motivacijske vrijednosti koju pojedinac prihvaća i živi. Rezultati istraživanja pokazuju kako je došlo do prijenosa određenih vrijednosti s roditelja/skrbnika na njihovu djecu. Istraživanje ukazuje na sličnosti prilikom najviše rangiranih vrijednosnih prioriteta koji se odnose na vrijednosti: društvena pravda, uslužnost i obiteljska sigurnost, dok su bogatstvo, odvažnost i poniznost vrijednosti koje su najniže rangirane kod obje skupine. Također, rezultati istraživanja djelomično potvrđuju glavnu hipotezu koja glasi Pretpostavlja se da postoji statistički značajna povezanost između vrijednosnih prioriteta ispitanika (djece) i procjena vrijednosnih prioriteta roditelja/ skrbnika. Takav rezultat ide u prilog tvrdnji da djeca djelomično usvajaju vrijednosti koje se prenose unutar obitelji. |
| Abstract (english) | Values and their variable character have been in the center of attention for researchers and theorists from different fields for a long time. The authors agree that values are a set of general beliefs, opinions, principles, ideas, and attitudes about what is right, desirable, and good (Jukić, 2013). Values are often described as a relatively stable characteristic of an individual or certain groups. Value transfer is considered to happen primarily within the family or within the educational community. Through the process of upbringing, parents or guardians pass on values to their child, namely those values that they live on their own and that they believe should be adopted by their child. Therefore, it is up to the parents to take the responsibility for the patterns of behavior that their child will apply. The value transfer process is a complex process itself, but it always involves a value transferor, a value recipient, and a social context. Throughout life, children are exposed to different value systems whose influences are difficult to predict and control. This encourages many researchers to explore the value and the process of its transfer. Earlier research on value transfer focused on individual values but later the positive relationship was established between the values of parents/guardians and the values of their children. Looking into existing literature and previous research, the aim of this research was to examine the similarities and differences in the value orientations and priorities of parents/guardians who filled out the questionnaire and their children. This research seeks to examine the relationship between gender, age, and educational status of respondents with ten motivational types of values from the questionnaire. More precisely, this research examines whether gender, age, and education have an impact on choosing the type of motivational value that an individual accepts and lives. The results of this research show how certain values were transferred from parents/guardians to their children. The research points to similarities in the highest-ranked value priorities related to values: social justice, helpfulness, and family security, while the wealth, courage and humility are the lowest-ranked values in both groups. In addition, the results of the research partially confirm the main hypothesis, which is: It is assumed that there is a statistically significant correlation between the value priorities of the respondents (children) and the assessment of the value priorities of parents/guardians. The given result supports the claim that children partially adopt values that are transmitted within the family. |
