| Abstract | Prostorno-materijalno okruženje ima značajan utjecaj na razvoj kreativnosti kod djece rane i predškolske dobi. Ono treba biti koncipirano tako da pobuđuje dječju znatiželju, omogućava im da kroz eksperimentiranje i istraživanje, surađujući s odgojiteljima i s drugom djecom, bude izvor novih znanja i iskustva koje će djeca usvojiti. Djetetova radoznalost i komunikativnost omogućuju mu stupanje u različite interakcije s prostornim, materijalnim i socijalnim okruženjem. Istraživački nagon i radoznalost predškolsko dijete potiču na konstruiranje i sukonstruiranje vlastitih znanja, vrijednosti i pripadnosti. Različiti centri aktivnosti omogućavaju bavljenje različitim aktivnostima poput umjetnosti, konstrukcije, manipulacije i igre uloga. Adekvatan raspored centara i materijala te kontinuirane promjene unutar njih, potiču dječju kreativnost, interakciju s drugom djecom i stvaranje novih ideja. Materijali trebaju biti prilagođeni njihovoj dobi i razvojnim značajkama kako bi se potaknulo istraživanje i kreativnost, ali istovremeno i osigurala sigurnost djece.
U alternativnim pedagoškim koncepcijama kao što su Waldorf, Montessori i Reggio. stavlja se značajan naglasak na njegovanje kreativnosti. Svaka od ovih pedagoških koncepcija ima svoje specifične metode i strategije za razvoj kreativnosti kod djece. Sva tri pedagoška pristupa naglašavaju važnost okruženja i materijala u poticanju kreativnosti. Prirodni materijali, umjetnički materijali i raznovrsni mediji omogućuju djeci istraživanje, izražavanje i potiču razvoj kreativnosti. Osim toga, uloga odgojitelja je podržavanje dječjih ideja, poticanje njihove znatiželje i pružanje podrške u razvijanju njihovih kreativnih vještina. U konačnici, alternativne koncepcije vrtića poput Waldorf, Montessori i Reggio koncepcije, nude stimulativno okruženje koje podržava razvoj kreativnosti kod djece. Kroz umjetničke aktivnosti, slobodnu igru, istraživanje i samostalno učenje, djeca imaju priliku izraziti svoje ideje na različite načine.
Poticanje kreativnosti u obiteljskom domu zahtijeva balans između pružanja podrške i slobode djetetu te izbjegavanja pritisaka i kontroliranja zbog kojih može doći do nesvjesnog sputavanja razvoja kreativnosti. Roditelji imaju mogućnost stvaranja inspirativnog okruženja i poticanja djetetove kreativnosti, ali i mašte, inovativnosti i samopouzdanja.
Odgojiteljeva uloga je osmišljavanje okruženja koje će djetetu pružiti raznolike materijale, fleksibilnost te poticati dječju maštu, potencirati kreativno razmišljanje i podržati njihov cjelokupni razvoj.Cilj ovog diplomskog rada je ispitati stajališta odgojitelja potiče li unaprijed kreirano prostorno-materijalno okruženje kreativnost kod djece rane i predškolske dobi. |
| Abstract (english) | The spatial-material environment significantly influences the development of creativity in young children, particularly those in early and preschool stages. This environment should be meticulously crafted to provoke children's curiosity, enabling them to experiment, collaborate with both educators and peers, explore novel concepts, and accumulate valuable experiences. The inherent inquisitiveness and communicative nature of preschool children allow them to engage with the spatial, material, and social surroundings in multifaceted ways. This, in turn, propels them to construct their own knowledge, establish values, and forge a sense of belonging. Various activity centers within the environment facilitate a range of engagements such as art, construction, manipulation, and imaginative play. To optimize creativity, it is crucial to adeptly organize these centers and materials, consistently introducing changes to stimulate new ideas and interactions among children. These materials should be aptly tailored to the age and developmental stage of the children, striking a balance between encouraging exploration and ensuring safety.
Alternative educational philosophies like Waldorf, Montessori, and Reggio place a significant emphasis on nurturing creativity. Each approach brings forth distinct methodologies to cultivate creativity, underlining the pivotal role of environment and materials in this process. Employing natural elements, artistic resources, and diverse media permits children to explore, communicate, and bolster their creative growth. Furthermore, educators play a pivotal role in supporting children's notions, invigorating their curiosity, and aiding the development of creative skills. The amalgamation of artistic endeavors, unstructured play, discovery, and autonomous learning in these alternative approaches provides an environment conducive to creativity.
While within the family home, promoting creativity necessitates a delicate equilibrium between offering guidance and granting autonomy. Parents possess the power to curate an inspirational milieu, nurturing their child's creativity, imagination, innovation, and selfassurance. Within the context of this thesis, the focus is to elucidate the concept of creativity and underscore the significance of nurturing it from an early age through a thoughtfully devised spatial-material environment. Both educators and parents share an equally pivotal role in this endeavor. Moreover, the study endeavors to analyze the viewpoints of preschool educators and parents concerning the importance of fostering creativity in children. |
