Abstract | U ovom završnom radu analizira se mali rječnik govora Gole. Analiza se temelji na Rječniku govora Gole autora Ivana Večenaja i Mije Lončarića. Govor Gole pripada kajkavskom narječju, odnosno podravskom kajkavskom dijalektu. U ovome će se završnome radu kratko predstaviti Gola, dijalekt kojem pripada te najvažnija obilježja toga govora. Rječnik govora Gole prvi je značajan kajkavski rječnik koji se bavi suvremenim govorom i objavljen je kao samostalno djelo. U njemu se nalazi 12,000 riječi koje je Ivan Večenaj, uz pomoć Mije Lončarića, sakupio i uredio prema znanstvenim i leksikografskim standardima. Zanimljivo je da rječnik sadrži riječi iz različitih povijesnih razdoblja, uključujući i one koje potječu iz praslavenskog doba hrvatskog jezika. Uz to, uključuje i riječi novijeg podrijetla, poput tuđica, posebno germanizama i turcizama. Rječnik je vrlo koristan za jezikoslovna istraživanja, bilo da se radi o proučavanju leksika ili tvorbe riječi. Svaka riječ je detaljno objašnjena, uključujući oznake za naglasak, dužinu naglašenih i nenaglašenih slogova. Također su označena mjesta otvorenih i zatvorenih vokala, specifičan izgovor palatalnih suglasnika, te obezvučenje zvučnih suglasnika na kraju riječi. Pored svake riječi je naznačen rod i morfološka kategorija. Za riječi s više značenja, svako značenje je potkrijepljeno primjerima. Tuđice su prisutne, ali ne zauzimaju mnogo prostora u rječniku. U sintaktičkom smislu, rečenice u govoru općine Gola mogu imati specifične konstrukcije koje su različite od standardnog hrvatskog jezika. Također, morfološke osobitosti poput deklinacija i konjugacija mogu biti drugačije, što dodatno doprinosi bogatstvu i raznolikosti jezika. Dokumentiranje i očuvanje lokalnog govora ima veliku važnost za buduće generacije. Mali rječnik govora općine Gola može poslužiti kao alat za edukaciju mlađih naraštaja o jezičnoj baštini njihova kraja, ali i kao vrijedan izvor za lingvistička istraživanja. Institucije poput lokalnih kulturnih društava i škola igraju ključnu ulogu u očuvanju ovog jezičnog blaga. |
Abstract (english) | This final paper analyzes the small lexicon of the Gola dialect. The analysis is based on the Gola dialect dictionary by Ivan Večenaj and Mijo Lončarić. The Gola dialect belongs to the Kajkavian dialect, specifically the Podravian Kajkavian dialect. This paper will briefly introduce Gola, the dialect to which it belongs, and its most important characteristics. The Gola dialect dictionary is the first significant Kajkavian dictionary focusing on contemporary speech and was published as a standalone work. It contains 12,000 words that Ivan Večenaj, with the assistance of Mijo Lončarić, collected and organized according to scientific and lexicographic standards. Interestingly, the dictionary includes words from various historical periods, including those originating from the Proto-Slavic era of the Croatian language. Additionally, it incorporates words of more recent origin, such as loanwords, especially Germanic and Turkic borrowings. The dictionary is very useful for linguistic research, whether studying lexicon or word formation. Each word is thoroughly explained, including markings for stress, length of stressed and unstressed syllables. Additionally, it indicates places of open and closed vowels, specific pronunciation of palatal consonants, and devoicing of voiced consonants at the end of words. Next to each word, its gender and morphological category are indicated. For words with multiple meanings, each meaning is supported by examples. Loanwords are present but do not occupy much space in the dictionary. In terms of syntax, sentences in the Gola dialect may have specific constructions different from standard Croatian. Furthermore, morphological features such as declensions and conjugations may differ, further contributing to the richness and diversity of the language. Documenting and preserving local dialects is of great importance for future generations. The small dictionary of the Gola dialect can serve as a tool for educating younger generations about the linguistic heritage of their region, as well as a valuable source for linguistic research. Institutions such as local cultural societies and schools play a crucial role in preserving this linguistic treasure. |