U ovom diplomskom radu govori se o pojavnosti i utjecaju elemenata slavenske mitologije u suvremenoj hrvatskoj dječjoj proznoj književnosti. Rad najprije pojašnjava podrijetlo Slavena te daje pregled i kratke opise slavenskih božanstava i drugih nadnaravnih bića. Ističe se povezanost Slavena s prirodom i njihovo pridavanje božanskih obilježja prirodnim silama. Navodi se staroslavenska predaja o nastanku ljudi i ističe značaj drveća u njihovom životu. Nadalje se opisuju blagdani i običaji starih Slavena, a zatim se prikazuju ostaci spomenutih vjerovanja u kršćanskoj kulturi. U drevna vremena Hrvati su također štovali staroslavenske bogove te se zbog toga u ovom diplomskom radu govori i o hrvatskoj mitološkoj baštini. Nastoji se odrediti utjecaj mitoloških motiva u sedam proznih djela suvremene hrvatske dječje književnosti. U svakom djelu slavenska mitologija ističe se kao inspiracija za pripovijedanje te se preispituju elementi iste koji se pojavljuju u tekstu. Šestinski kišobran Nade Iveljić obiluje motivima iz usmene predaje, a slavensku mitologiju koristi tek kao poligon za daljnje građenje priče. Sunčana Škrinjarić u romanu Pisac i princeza također koristi motive i oblikuje likove koji pripadaju starim vjerovanjima. Sunčeva djeca Milke Tice opisuje dolazak Hrvata u novu postojbinu i čitav niz starih bogova i običaja. Širok spektar mitoloških bića nalazimo i u romanu Krijesnici Jasne Horvat koji je nastao na temelju romana Knez Zoran Dragutina Nemeta. Još snažniji intertekstualni utjecaj nalazimo u romanu Striborovim stazama Snježane Grković-Janović koji i po samom naslovu otkriva da je napisan prema predlošku Priča iz davnine Ivane Brlić-Mažuranić. Kneja Lidije Bajuk-Pecotić istovremeno opisuje staroslavenska i kršćanska vjerovanja, a pisana je slijedeći Belajevu znanstvenu knjigu Hod kroz godinu. Svako poglavlje knjige sadrži jednu međimursku pjesmu. Sjeverozapadni vjetar Zdenka Bašića prožet je pričama iz usmene predaje, a posebno se ističe svojim likovnim i grafičkim izrazom koji prati svaku pojedinu priču. U zaključnom dijelu preispituje se mjesto i funkcija slavenskih mitova u suvremenoj hrvatskoj proznoj dječjoj književnosti.