Ovaj završni rad pod nazivom „Poezija u dječjem vrtiću“ sastoji se od deset poglavlja u kojima neka poglavlja imaju i svoja potpoglavlja. U uvodu se sažeto opisuje predmet rada, ali se opisuje i sadržaj pojedninih poglavlja. Naslov drugog poglavlja je „Djeca i igre s pjesničkim riječima“. Sljedeće poglavlje je „Riječ ima svoj lik, izvor i zvučnu struju“. To poglavlje ima i svojih pet potpoglavlja, a to su: igre složenicama u vlastitim imenima, igre fonema i onomatopeje, igre jednakim fonemskim skupinama u različitim riječima, tvorbene igre kraćenjem te neobične tvorbene igre. Četvrto poglavlje pod nazivom „Primjena rime u pjesmicama“ se sastoji od dva potpoglavlja, a to su: pjesmice u rimi te igre rimom. Sljedeće peto poglavlje je naziva „Poezija i književni standard“, a sastoji se od tri potpoglavlja: odnos dijalekta i jezičnog standarda, žargon u dječjoj poeziji te strane riječi u poeziji. Šesto poglavlje naziva se „Povezivanje više jezičnih igara u jednoj pjesmi“. Sedmo poglavlje govori o slikovnoj poeziji, a osmo poglavlje o malešnicama u dječjoj književnosti. Predzadnje poglavlje su provedene aktivnosti u dječjem vrtiću koje ima jedno potpoglavlje, a to je: Prijedlog aktivnosti: U šumi, M.Rijavec. Zadnje poglavlje je zaključak gdje se iznosi stav prema određenoj temi, ali i osobno mišljenje. Svrha ovog završnog rada je pokazati kako i na koji način poezija može utjecati na odgoj djeteta, kako može biti vrlo zanimljiva te kako pomoću nje djeca mogu puno toga naučiti. Vrlo je važno da svaka pjesmica bude prikladna određenoj dobi djeteta. Važan je i odgajatelj koji mora osmisliti način na koji će primijeniti igru u pjesmici, ali i kako će primijeniti rimu, žargon, strane riječi, kako će povezivati više jezičnih igara u jednoj pjesmici te na koji će način primijeniti dijalekt u jezičnom standardu. Sve to djeci čini poeziju zanimljivijom, privlačnijom i zabavnijom. Djeca će je radije slušati, ali i primjenjivati u životu.