| Abstract | Autorica Morena Ravnić (2015) navodi kako je pokret „sredstvo“ kojim dijete istražuje i iskazuje svoje emocije, igrajući se pokretima svojeg tijela. U plesu nema ograničenja niti unaprijed razrađene koreografije. Ples omogućuje izražavanje i komuniciranje pokretom (prema Sušanj, 2014). On utječe i na kreativno izražavanje i stvaralaštvo, i pravilno držanje tijela, na osjećaj za ritam. Ples je za djecu najprimjerenije sredstvo izraza. Slobodno i nesputano ritmičko kretanje pruža radost i zadovoljstvo. Izražavanje u pokretu razvija kreativnost, a ponavljanje vještinu i sklad pokreta (prema Marić i Nurkić, 2014).
Kreativni ples (prema Sušanj, 2014), dopušta i zahtijeva spontanu kreativnost i improvizaciju, za razliku od ostalih plesova. S druge strane, koncepti koji se uče kreativnim plesom izgrađuju osnovu za shvaćanje drugih vrsta umjetnosti. Poput glazbene i likovne (Brehm i McNett 2008, prema Sušanj, 2014).
Kao korijen riječi ritam, Ainsley (2004) navodi grčku riječ „tok“, odnosno „protjecanje“. U širem smislu, odnosi se na protjecanje glazbe kroz vrijeme.
Razvoj je slijed promjena u osobinama, sposobnostima i ponašanju djeteta. Ono se radi njih mijenja i postaje spretnije, veće, društvenije, sposobnije, prilagodljivije... (prema Starc, Čudina Obradović, Pleša, Profaca i Letica, 2004).
Najprimjereniji način izvedbe je (prema Vlašić, Oreb, Horvatin-Fučkar, 2007), principom imitacije. U ovom radu mnogi i drugi autori će govoriti o ovome principu. U ovom radu bit će uzeti pojmovi imitacije i pretvaranja kao srodni pojmovi.
Biti će govora i o glazbenim sposobnostima. Njihovo postojanje je dokazano time što već i sam fetus reagira na vanjske zvukove i ritmičke podražaje. Na utjecaj glazbenih sposobnosti ima velik utjecaj i okolina. (prema Starc i sur., 2004). |
| Abstract (english) | Author Morena Ravnić (2015) argues that movement is the „means“ with which a child expresses emotions, playing with movements of her body. In dance, there are no limits or a predefined choreography. Dance enables searching and comunicating through movement (acording to Sušanj, 2014). It influences creative expression and creativity, and a correct posture, and a sense of rhythm. Dance for children is the most appropriate means of expression. Free and uninhibited rhytmical movement offers joy and satisfies. Expression through movement develops creativity, while repetition develops skills and harmony of movement (acording to Marić and Nurkić, 2014).
Creative dance (acording to Sušanj, 2014), tolerates and demands spontaneous creativity and improvisation, which is different from other types of dance. On the other hand, concepts which are learnt through creative dance build a base for understanding other types of art. Such as music and fine art (Brehm and McNett (2008, acording to Sušanj, 2014).
As the origin of word rhythm, Ainsley (2004) points out Greek word „flow“, in other words „run through“. Its wider meaning is related to running music through time.
Progress is a sequence of change in the characteristics, abilities and behaviour of a child, as a result of which a child changes and becomes handier, bigger, more social, more capable and more adaptable... (acording to Starc, Čudina Obradović, Pleša, Profaca and Letica, 2004).
The most appropriate way to perform (acording to Vlašić, Oreb, Horvatin-Fučkar, 2007), is through the principle of imitation. In this theses many other authors will be referred to about this principle. Furthermore this theses will take concepts of imitation and conversion as related concepts.
There will also be a discussion about musical ability. Its existance is proven by the reactions of a fetus to external sounds and rhythmic stimulations. Furthermore, the environment also has a big influence on musical ability (acording to Starc and associates, 2004). |
