Prehrani djeteta izuzetno je vaţno posvetiti mnogo paţnje jer nepravilna prehrana moţe prouzročiti nepopravljive posljedice u fizičkom i psihičkom razvoju djeteta. Dobra ishrana vaţna je tijekom cijelog ţivota, ali posebno je bitna u razdoblju rasta jer omogućuje mozgu, kostima i drugim organima da dostignu svoj puni potencijal. Ono što se odabere za ishranu djeteta u prvih nekoliko godina izravno će utjecati ne samo na njegov rast nego i na količinu energije, raspoloţenje, otpornost na bolesti, sposobnost usredotočivanja i uspjeh u školi. Tjelesna aktvnost, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), definira se kao svaki pokret tijela koji izvode skeletni mišići, a zahtjeva potrošnju energije iznad razine mirovanja, uključujući aktivnosti koje se izvode tijekom rada, igranja, putovanja i rekreacijskih aktivnosti. Digitalno doba i pojava novih tehnologija ima svoje prednosti, no pristuno je mnogo negativnih strana, a to je manje provođenje tjelesne aktivnosti i sve veći broj pretile djece u svijetu. Predškolsko razdoblje smatra se kao jedno od najvaţnijih razdoblja u ţivotu djeteta jer se stvaraju dobre ili loše osnove koje kasnije formiraju čovjeka. U današnje vrijeme smanjena tjelesna aktivnost djece i posljedice takvog sedentarnog načina ţivota predstavljena je kao globalni javnozdravstveni problem. U prvome dijelu rada iznosi se teorijska koncepcija vaţnosti i načina prehrane trudnica, novoroĎenčeta i djece predškolske dobi. Također, navode se prednosti i vaţnost redovitog provođenja tjelesne aktivnosti. U drugom dijelu rada iznose se rezultati dobiveni istraţivanjem provedenom na djeci predškolske dobi. Provedeno je antropometrijsko mjerenje tjelesne visine i teţine, te mjerenje koţnog nabora leđa i nadlaktice. Roditelji djece ispunili su kratku anketu, a pitanja su se odnosila na izvanvrtićke aktivnosti i prehrambene navike djece predškolske dobi.