| Abstract | U galopirajućem razvoju čovječanstva svjedoci smo sve većih poteškoća u očuvanju mentalnog zdravlja i razvoja, posebna ranjivost javlja se u vrijeme adolescencije kada je razvoj identiteta općeg i spolnog na završetku. U prikazanoj studiji prezentirana su likovna djela napravljena od strane adolescentice koja boluje od graničnog poremećaja ličnosti. Kompleksnost njezinog psihičkog stanja prikazana je kroz njezinu likovnu ekspresiju u tri tematska ciklusa u obliku likovnih radova- crteža, kojima autorica demonstrira bogato likovno umijeće i visoku dozu kreativnosti. Ne invazivnim načinom, likovnom ekspresijom, progovara o teškim odnosima s obitelji, identitetu za kojim traga i problematici svoje spolnosti. Potrebno je naglasiti da pacijentica stvara svijet kakvim ga ona vidi, samim time likovni radovi su izuzetno vrijedan dokaz pa i uvid u ovaj slučaj graničnog poremećaja osobnosti. U istraživanju također sudjeluju studentice Umjetničke akademije u Splitu i psiholozi s Kliničkog bolničkog centra Firule, kao vanjski promatrači. Svih osam ispitanika mada različite izobrazbe i polja ekspertize rezultatima iščitanim iz likovnih uradaka daje naslutiti rizične parametre u mentalnom zdravlju adolescentice. Promatrači na slobodne i strukturirane upitnike rezultatima potvrđuju hipoteze iščitane iz likovnih radova po završetku studije. Nadalje, kroz likovno stvaralaštvo i nakon njega, dokazana je poboljšana duhovna, samoregulirajuća i samoosnažujuća komponenta, koja je iskazana od strane autorice u samoevaluacijskom upitniku. Ovo očekivano potvrđuje postavljene hipoteze benefita likovnog stvaralaštva i prezentirano je u statističkim obradama podataka. Zaključno, dokazane hipoteze likovnog medija u ovom slučaju, crteža kao sredstva samoaktivacije, i neverbalne komunikacije s okolinom u svrhu prihvaćanja sebe, svoje seksualne orijentacije kroz autorefleksije pacijentice očituje se i u brojnosti radova, koje autorica 96 samoinicijativno stvara i nakon završetka ove studije. Verbalne i pisane nadopune uz likovno stvaralaštvo, kao i širenje polja proučavanja likovnih radova ostavljaju prostora daljnjoj interpretaciji i istraživanju, te obogaćivanju potpune slike psihičkih smetnji kod adolescenata i mlađe populacije oboljele od graničnog poremećaja osobnosti. |
| Abstract (english) | This dissertation is presenting the analysis of the art work created by the female adolescent suffering from Borderline Personality Disorder (further in text referred as BPD). Complexity of her condition is demonstrated throughout three thematic drawing cycles that are also indicating author’s vast creativity. Her drawings are thematically mainly focused on expressing gender uncertainty, difficult relationship with her family and general identity concerns. It is crucial to mention that the patient, through the art work, is creating the world from her own perspective. Due to that, her drawings are immensely valuable insight as well as evidence of BPD. A team who was analysing the art work of the patient was consisted of students from the Faculty for the Fine Arts Split and psychologists from University Hospital Centre Firule. Although two different academic backgrounds were involved, the findings of the research group members were similar in some points. Through the questionary composed of both open questions and multiple choice questions, the findings have also confirmed the hypothesis of the researcher. Furthermore, later evaluation presented through statistic graphs has indicated that art therapy has improved patient’s spiritual, self-regulatory components. In this case, patient’s drawings are a medium that is triggering self-activation and enabling her to nonverbally communicate with her environment. The main purpose of her art work is to accept herself and her sexual identity what can be understood from analysis of numerous drawings that the patient continued creating on her own initiative after the research has been completed. 98 Verbal and written notes along with her art work, as well as widening the scope of art that has been studied, leaves open space for further analysis and interpretation of gathered data. All former findings are demonstrating how art therapy can be a very useful tool in helping shape better understanding of BDP among adolescents and children. |
