Romanički stil obuhvaća period od 11. do sredine 13. st. To je vrijeme kada u skulpturi prevladava izrada reljefa vezanih uz arhitekturu; posebice uz pročelja katedrale. Nakon predromaničke dominacije ornamenata, uvode se figurativni prikazi i narativne scene. Javlja se težnja za ostvarenjem volumena koja svoj vrhunac dostiže u razdoblju gotike. Prvu polovicu 11. st. obilježava prijelazna faza od predromanike ka romanici. Tada djeluje zadarsko-splitska klesarska radionica od koje je najpoznatije djelo: pluteji iz crkve sv. Nediljice u Zadru. Na njima se itekako uočava udaljavanje od ornamentike jer se tu ornament premješta na rubove reljefa dok veći dio reljefa zauzimaju figurativni prizori i naracija. Kod prikaza likova je još uvijek prisutno plošno i linearno oblikovanje po uzoru na pleternu dekoraciju. Drugu polovicu 11. st. obilježava zadarsko-kninska klesarska radionica. U nju se ubrajaju skulpture iz zadarske crkve sv. Lovre od kojih sjeverni portal ima veliki značaj jer skulptura izlazi u eksterijer. Tu se uočava promjena u načinu oblikovanja likova; to su sitni likovi, bademastih očiju s glavama kruškolika oblika. Javlja se težnja za postizanjem plasticiteta. U crkvi se, iznad četiri stupa, nalaze orlovi oblikovani gotovo u punoj plastici. Čisti primjer romaničkog stila najbolje se uočava na skulpturama sa pročelja zadarske katedrale. Ta skulpturalna cjelina je najvrijednije postignuće hrvatskog kiparstva 12. st. Pročelje je podijeljeno u tri dijela, a najbogatije je dekoriran dio sa tri portala uokvirenih dovratnicima, nadvratnikom i lunetom te nizom stupića. Sa vanjske strane svakog portala su svetački kipovi. Na središnjem portalu ih je četiri, a na bočnim po dva. Smatra se da ih je možda bilo i više. Unutar katedrale sačuvani su različiti ulomci poput: reljefa sv. Stošije na lomači, reljef s likom djevojke s pletenicama i dijelovi romaničkog ambona katedrale (lik Stošije, ulomak svetačkog lika i ulomak s krilima). Sačuvan je i niz romaničkih kapitela sa figurativnim motivima. Za većinu kapitela je karakteristično da se isti motiv ponavlja na sve četiri strane kapitela te se motivi dodiruju na rubovima. Prijelazno romaničko-gotički izraz uočava se na sarkofagu sv. Šimuna koji se danas nalazi u crkvi sv. Šime kao dio oltara.