| Abstract | Craik i Lockhart još su 70-ih godina prošlog stoljeća predložili model dubine
obrade informacija. Radi se o kontinuumu obrade informacija u kojem plitka
obrada podrazumijeva analizu fizičkih ili senzornih obilježja, dublja razina
obuhvaća prepoznavanje oblika i objekata, a najdublja uključuje tumačenje i
davanje značenja. Iako je dubina obrade informacije važna za njezino
upamćivanje, vjerojatnost zadržavanja određuje i stvaranje asocijacija između
svojstava onih čestica koje se nastoje zapamtiti. Osim dubine obrade
informacija, na pamćenje mogu utjecati i individualne osobine, među kojima
se ističu osobine ličnosti koje objašnjavaju dosljedne obrasce osjećaja,
razmišljanja i ponašanja pojedinca. Stoga je cilj ovog diplomskog rada bio
ispitati utjecaj dubine obrade informacija na postotak točnih odgovora,
vrijeme reakcije i dosjećanje. Dodatni je cilj bio provjeriti prediktorski
doprinos osobina ličnosti (neuroticizma, psihoticizma i ekstraverzije)
uspješnosti dosjećanja.
U istraživanju je sudjelovalo 90 sudionika, koji su ispunjavali Kognitivni
neverbalni test, Peabody slikovni test rječnika i Eysenckov upitnik ličnosti te
rješavali računalni zadatak kategorizacije riječi koji se sastojao od
perceptivnog i semantičkog uvjeta. Nakon zadatka bili su zamoljeni, bez
prethodne najave, da se dosjete što je više moguće riječi koje su vidjeli u
zadatku. Rezultati su pokazali kako su sudionici postigli više točnih odgovora
u perceptivnom nego u semantičkom uvjetu. S obzirom na vrijeme reakcije,
sudionicima je trebalo značajno više vremena za odgovor na podražaje u
semantičkom u odnosu na perceptivni uvjet. Također, sudionici su se dosjetili
više riječi iz semantičkog naspram perceptivnog uvjeta. Od osobina ličnosti
jedino se psihoticizam pokazao značajnom prediktorskom varijablom za
dosjećanje u perceptivnom uvjetu. |
| Abstract (english) | In the 1970s Craik and Lockhart proposed the levels of processing model. This
model is based on a continuum of information processing, in which shallow
processing involves the analysis of physical or sensory features, deeper level
includes recognizing shapes and naming objects, while the deepest level
involves interpretation and giving meaning. Even though the level of
information processing is important for retention, forming the associations
between the properties of the information also plays an important role in
determining the probability of information retention. In addition to the depth
of information processing, memory can also be affected by individual
characteristics, among which personality traits stand out, explaining the
consistent patterns of feelings, thinking and behaviour of the individual.
Therefore, the aim of this thesis was to examine the influence of depth of
information processing on the percentage of correct responses, reaction time
and recall. An additional aim was to investigate the personality traits
(neuroticism, psychoticism, and extraversion) as the predictors of recall.
The study included 90 participants, who completed Cognitive Nonverbal Test,
Peabody Picture Vocabulary Test, Eysenck Personality Questionnaire and
computerizes word categorization task, which included perceptual and
semantic condition. After this task, the participants were asked, without prior
notice, to recall as many words as possible from the task. The results showed
that participants achieved more accurate responses in the perceptual
compared to the semantic condition. Given the reaction time, participants
needed significantly more time to respond to stimuli in a semantic versus
perceptual condition. In addition, participants recalled more words from the
semantic compared to the perceptual condition. Among the personality traits,
only psychoticism proved to be a significant predictor for the recall from the
perceptual condition. |
