Jedan od najvažnijih alata u socijalnoj interakcije jest ljudsko lice. Facijalne ekspresije emocija ključne su za razvoj međuljudskih odnosa, pogotovo u neverbalne dojenčadi. Dojenče i njegov njegovatelj dio su komunikacijskog sustava u kojem dojenče ovisi o vlastitoj emocionalnoj ekspresiji, ali i o njegovateljevoj sposobnosti prepoznavanja emocija. Na sposobnost prepoznavanja emocija mogu utjecati razni grupni i individualni čimbenici, poput kulture, spola, emocionalne kompetentnosti, empatije ili aleksitimije. Za ispitivanje takvih utjecaja, ali i odnosa dojenče-skrbnik nužno je koristiti validirane baze dojenačkih lica. Istraživačima je trenutno dostupna nekolicina baza dojenačkih lica, jedna od kojih je i Tromso Infant Faces Database (TIF) (Maack i sur., 2017). Cilj ovog istraživanja bio je validirati bazu TIF na hrvatskoj populaciji. Ispitivala se točnost prepoznavanja emocija, konvergentna valjanost i diskriminantna osjetljivost baze. Sudjelovalo je 343 sudionika ocjenjivanjem slika dojenčadi iz baze TIF i rješavanjem upitnika emocionalne kompetentnosti (UEK-45), aleksitimije (TAS-20) te empatije (E-upitnik). Od 119 slika, kros-kulturalna valjanost utvrđena je za njih 60, no značajna razlika u točnosti prepoznavanja emocija između kultura nije pronađena. Od svih upitnika utvrđena je slaba pozitivna povezanost točnosti prepoznavanja facijalnih ekspresija i empatije što upućuje na slabu konvergentnu valjanost baze. Ispitivanjem diskriminantne osjetljivosti preko varijable spola pronađena je prednost žena u točnosti prepoznavanja. Pokazalo se i da su žene ocjenjivale facijalne ekspresije intenzivnijima od muškaraca. Dakle, osjetljivost baze pokazala se dobrom. Za daljnja istraživanja preporuča se korištenje seta od 60 slika, ali i validacija u drugim kulturama.