Abstract | Poljoprivredna proizvodnja jedna je od najstarijih, ali i najvažnijih ljudskih djelatnosti. Ona proizvodi hranu koja omogućava funkcioniranje čovjeka u svakodnevnici. Međutim, u posljednje vrijeme, poljoprivrednici i poljoprivredna proizvodnja, suočeni su s brojim ekonomskim, okolišnim i društvenim izazovima. Ubrzani rast svjetskog stanovništva, ekonomske krize, ali i klimatske promjene, glavni su izazovi s kojima se suočavaju poljoprivrednici na svjetskoj, ali i lokalnoj razini. Klimatske promjene stvaraju nepovoljne vremenske utjecaje poput suše, tuče ili pak jakih kiša koji razaraju produkte poljoprivredne proizvodnje što u konačnici rezultira većim uvozom, ali i nestabilnošću cijena poljoprivrednih proizvoda. Na taj se način formira rizik od gladi u suvremenom društvu. Stoga je opći cilj u ovome radu ispitati poljoprivrednike u Hrvatskoj, koji su najčešći izazovi s kojima se susreću u poljoprivrednoj proizvodnji uslijed prirodnih nepogoda. Specificiranim ciljevima nastoji se ispitati dobivaju li hrvatski poljoprivrednici pomoć od strane lokalnih, regionalnih ili državnih vlasti u obnovi poljoprivredne proizvodnje ako nastupi prirodna nepogoda te jesu li i dalje motivirani da nastave s radom u poljoprivrednoj proizvodnji unatoč sve češćim prirodnim nepogodama. Rad je temeljen na kvalitativnom istraživanju koje je provedeno metodom polustrukturiranog intervjua sa šest poljoprivrednika iz različitih hrvatskih regija. Rezultati istraživanja pokazuju kako su suša, mraz i tuča vremenske nepogode koje sa sobom nose velike ekonomske gubitke te stvaraju izazove u održavanju poljoprivredne proizvodnje. U obnovi iste, nakon vremenskih nepogoda, sudionici se nerijetko oslanjaju na vlastite resurse. Također, bez obzira na sve češće vremenske nepogode, i dalje imaju namjeru baviti se poljoprivrednom proizvodnjom. No, pritom računaju na financijsku potporu lokalne, regionalne ili državne vlasti. Rezultati istraživanja u ovome radu se neće moći poopćavati, zbog ograničenog broja i namjerno odabranih sudionika. Međutim, njihova važnost je u tome što daju kvalitativne opise izazova s kojima se susreću hrvatski poljoprivrednici u razdobljima prirodnih nepogoda te otvaraju nova pitanja za daljnja i dublja istraživanja. |
Abstract (english) | Agricultural production is one of the oldest and most important human activities. Food production enables man to function in the world daily. However, in recent times, farmers and agricultural production have been faced with numerous economic, environmental, and social challenges. Accelerated growth of the world population, economic crisis, and climate change are the main challenges faced by farmers at the global and local levels. Climate change creates unfavorable weather effects such as drought, hailstorms, or heavy rains that destroy agricultural products, ultimately resulting in higher imports, and price instability of agricultural products. In this way, the risk of hunger is formed in modern society. Therefore, this paper aims to examine farmers in Croatia, which are the most common challenges they face in agricultural production due to natural disasters. The specified objectives aim to examine whether Croatian farmers receive help from local, regional, or state authorities in the restoration of agricultural production in the event of a natural disaster and whether they are still motivated to continue working in agricultural production despite increasingly frequent natural disasters. The work is based on qualitative research that was conducted using the method of semi-structured interviews with six farmers who come from different Croatian regions. The results of the research show that drought, frost, and hail are weather disasters that bring with them large economic losses and create challenges in maintaining agricultural production. In the restoration of the same, after weather disasters, the participants often rely on their resources. Also, regardless of the increasingly frequent weather disasters, they still intend to engage in agricultural production. However, they count on financial support from local, regional, or state authorities. The results of the research in this paper will not be able to be generalized, due to the limited number and deliberately selected participants. However, their importance lies in the fact that they provide qualitative descriptions of the challenges faced by Croatian farmers in periods of natural disasters and open up new questions for further and deeper research. |