Abstract | Starenje stanovništva jedna je od najznačajnih odrednica budućeg svjetskog razvoja, naime ono nosi značajne političke, društvene i gospodarske posljedice, te kao takva postaje tema od izrazitog značenja u okviru socioloških, psiholoških, demografskih i ekonomskih rasprava. Starenje se ne može promatrati kao uniformni proces, nego kao individualni doživljaj određen biološkim, psihološkim i društvenim čimbenicima. Hrvatska nastoji pratiti trendove Europske unije te zagovara aktivno, zdravo i produktivno starenje, kojim bi osobama starije životne dobi osigurala jednakost unutar društva i spriječila pojavu dobne diskriminacije, koja predstavlja ozbiljan društveni problem i utječe na kvalitetu života osoba starije životne dobi. Umirovljenje predstavlja važno tranzicijsko razdoblje u životu pojedinca te čini snažnu podlogu razvoju brojnih teorija. Najznačanije su, tako, modernizacijska, funkcionalistička i sistemska teorija te teorije razmjene, uloga i kontinuiteta. Umirovljenje je uvelike određeno organizacijom mirovinskog sustava jedne države. Mirovinskim sustavom pojedince se nastoji zaštititi od rizika starosti, invalidnosti i drugih; oni mogu biti različito koncipirani, a Republika Hrvatska je mirovinskim reformama, u dvije faze, 1999., te 2002. godine uvela trodijelni javno-privatni mirovinski sustav. Prvi stup je obavezno javno mirovinsko osiguranje temeljeno na međugeneracijskoj solidarnosti, dok su drugi i treći stup oblik kapitalnog privatnog osiguranja. Zbog demografski nepovoljnih pokazatelja, upravo će se trećim mirovinskim stupom, odnosno dobrovoljnim privatnim kapitalnim osiguranjem, nastojati pomaknuti teret odgovornosti za sigurnost u starosti s države na pojedinca. |
Abstract (english) | The aging of population is one of the most significant determinants of world’s future development. Namely, it carries significant political, social and economic consequences, and as such it becomes the topic of distinct significance in the context of sociological, psychological, demographical and economical discussions. Aging cannot be observed as uniform process, but as an individual experience defined by biological, psychological and social factors. Croatia strives to follow European trends, and argues in favor of active, healthy and productive aging, which would secure equality within the society for the elderly, as well as prevent the emergence of age discrimination that represents serious social problem and affects the quality of life. Retirement represents an important transitional period in the life of an individual, and builds a strong basis for the development of different theories. The most notable ones are modernizational, functionalistic and systematic theory, but also the theory of exchange, roles and continuity. Retirement is greatly specified with the organization of retirement system of a country. Retirement system strives to protect individuals from the risks of aging, invalidity, etc. It can be conceived in a variety of ways, and Republic of Croatia brought in a three-part public-private retirement system in 2002, by introducing retirement reforms from 1999. The first pillar is a mandatory public retirement insurance based on intergenerational solidarity, while the second and third pillar represent a form of capital private insurance. Due to demographically unfavorable indicators, the burden of responsibility for security in the old age will be transferred from the state onto the individual exactly with the third retirement pillar, i.e. private capital insurance. |