Abstract | Kultura je slojevit i multidimenzionalan pojam čije je definiranje otežano te i samo podložno
promjenjivosti. Kultura se nekad poimala elitistički i komparativno, kroz odnos „visokih“ i
„narodnih“ kultura. Danas je kultura važan antropološki i sociološki koncept te se može
izjednačiti s predmetom istraživanja sociologije u cjelini. Razlog tome proizlazi iz činjenice
da se kultura pojedinca oblikuje kroz proces socijalizacije, i to putem socijalnog učenja pa se
u izolaciji i bez pripadnosti određenoj društvenoj skupini i ne može steći. Komponente
kulturnog identiteta su brojne te na formiranje kulturnog identiteta utječu brojni čimbenici, a
to su prostor (kao socio-geografska kategorija), rodne uloge, rasa, nacionalna pripadnost,
religija, jezik i povijesno nasljeđe. Upravo navedeni elementi kulturnog identiteta bili su
temelj za provedbu kvalitativnog istraživanja o kulturnom identitetu Dubrovnika u 20. i 21.
stoljeću. Analiza kulturnog identiteta Dubrovnika pokazala je da se suvremenom identitetu 20
. i 21. stoljeća i ne može pristupiti izolirano u odnosu na povijesni identitet Grada koji je
oblikovan tijekom Dubrovačke Republike. Razlog tome je što Republika za Dubrovčane nije
pravni ili administrativni pojam, već izvor svih kulturnih vrijednosti, materijalnih i
nematerijalnih koje i danas cijene i drže na pijedestalu, naglašavajući ideal slobode kao
vrhovnu vrijednost kako nekad tako i danas. Upravo iz tog razloga je zaključeno da je
nostalgija glavna emocija koja prati suvremeni identitet, ali i ponos te osjećaj svojevrsnog
privilegiranog statusa zbog jedinstvene i slavne prošlosti. Specifičnost kulturnog identiteta
Grada je upravo u naglašavanju lokalnih patriotskih vrijednosti i identiteta, u odnosu na
ostale identitete (nacionalni ili religijski). Rezultati istraživanja su pokazali da se kulturni
identitet Dubrovnika mijenja kroz vrijeme, pod utjecajem globalizacijskih čimbenika i
trendova komercijalizacije, prema čemu Dubrovčani iz starije generacije iskazuju otpor i
ironičan odnos, a mladi su po navedenom pitanju snošljiviji (iako bi bilo prehrabro reći da su
tolerantni). Globalizacija prijeti lokalnom identitetu koji se temelji na pripadnosti
„zamišljenoj“ elitističkoj društvenoj grupi koja oživotvoruje duh Republike u sadašnjem
vremenu, a navedeni je kulturni identitet osobito karakterističan za starije Dubrovčane.
Između starijih i mlađih generacija je prisutan generacijski jaz koji proizlazi iz različitih
vrijednosti i veće otvorenosti mladih ka medijski posredovanoj kulturi. Generacijsko
raslojavanje je najvidljivije u poimanju rodnih uloga i religijskog identiteta. Stoga je opravdano zaključiti da se kulturni identitet Dubrovnika sustavno mijenja pod utjecajem
globalizacije. |