Anemija je jedno od najčešćih bolesnih stanja u medicini. Javlja se kada je smanjena koncentracija eritrocita ili hemoglobina u krvi. Postoje dva osnovna pristupa podjele anemije: kinetički pristup i morfološki pristup. Kinetički pristup dijeli anemije zbog povećanog propadanja eritrocita, zbog smanjenog stvaranja eritrocita i zbog gubitka eritrocita. Morfološki pristup dijeli anemije na mikrocitne, makrocitne i normocitne anemije. Sideropenična anemija je najčešća anemija u svijetu, javlja se zbog slabe opskrbe željeza u hrani. Najčešća je anemija dječje dobi. Ukoliko se javlja u ranom razdoblju razvoja mozga negativno utječe na kognitivno i motoričko funkcioniranje. Megaloblastična anemija je posljedica manjka vitamina B12 i folne kiseline. Nedostatak folne kiseline može nastati u djece koja se hrane kozjim mlijekom umjesto majčinim. Kozje mlijeko sadrži malo folne kiseline. Nedostatak vitamina B12 nastaje kad se unutrašnji čimbenik nedovoljno izlučuje te kad se stvoreni kompleks vitamina B12 i unutrašnjeg čimbenika raspada ili ne može apsorbirati zbog nedostatka receptora u tankom crijevu. Anemija kronične bolesti se pojavljuje u kroničnim upalnim bolestima. To je hematološki sindrom koji prati kronične nehematološke bolesti. Naziva se još anemija posredovana citokinima. Javlja se zbog poremećaja sadržaja željeza u organizmu. Anemija se javlja kao podloga neke druge bolesti pa je potrebno liječiti osnovnu bolest kako bi se liječila i anemija. Veoma je važna prehrana bogata željezom. Najbolji izvori željeza u hrani su: meso, jetra, riba, školjke te perad. Prevenciju anemije trebaju: prematurusi, blizanci, novorođenčad niske porođajne mase, djeca iz višeplodnih trudnoća, novorođenčad majki koje su u trudnoći imale sideropeničnu anemiju. Medicinska sestra kod osoba oboljelih od anemije ima važnu ulogu u prepoznavanju znakova i simptoma bolesti, zdravstvenoj njezi oboljelog, pružanju podrške, utjehe i razumijevanja oboljelom i obitelji.