Bipolarni afektivni poremećaj je psihički poremećaj u čijoj etiologiji sudjeluju biološki faktori i faktori okoline. Na nastanak bipolarnog poremećaja može utjecati i obiteljska predispozicija, a ulogu također može imati abnormalna struktura i funkcija mozga. Poremećaj se naziva bipolarni zbog toga što se bolest pojavljuje kao izmjena faza sniženog raspoloženja (depresija) i povišenog raspoloženja (manija ili hipomanija). Češće zahvaća žensku populaciju, s naglaskom da su kod njih najčešće depresivne epizode, dok su kod muškaraca manične epizode. Da bi se postavila dijagnoza BAP-a nisu nužni objektivni kriteriji već subjektivno doživljavanje ili od drugih opažene promjene u ponašanju. To može biti razlog da se na početku bolesti ne postavi točna dijagnoza i ne započne liječenje. S druge strane, BAP je liječiv. Postoji velik broj lijekova, ali i drugih psihosocijalnih postupaka u čije provođenje je uključena i sama medicinska sestra. Postavljanjem sestrinskih dijagnoza i planiranjem intervencija, uključujući holistički pristup, medicinska sestra nastoji pomoći bolesniku u svakodnevnim aktivnostima i njihovim nošenjem sa poteškoćama s kojima se susreću. Da bi se postigli ciljevi plana zdravstvene njege, sestra bi trebala biti strpljiva i osigurati dovoljno vremena za bolesnika.