Title Zdravstvena zaštita u Europskoj uniji, financijska budućnost i alternativni izvori financiranja Title (english) Health care in the European Union, financial future and alternative sources of financing Author Leo Šunjić Mentor Anica Hunjet (mentor)Committee member Tanja Kesić (predsjednik povjerenstva)Committee member Dinko Primorac (član povjerenstva)Committee member Anica Hunjet (član povjerenstva)Granter University North Defense date and country 2017-02-16, Croatia Scientific / art field, SOCIAL SCIENCES Abstract Sustavi zdravstvene zaštite širom svijeta nastoje se suočiti s
izazovima koji proizlaze iz sve veće starosti stanovništva, porasta incidencije
kroničnih bolesti i očekivanja javnosti. To za posljedicu širom Europe ima da
se sve veći dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) troši na sektor zdravstva.
Kriza svjetske ekonomije povećala je zabrinutost o održivosti takve politike.
Porast očekivanog životnog vijeka može se objasniti poboljšanim
uvjetima života i rada, kao i određenim oblicima ponašanja koji utječu na
zdravlje, ali značajan udio u tom trendu ima bolji pristup zdravstvenoj zaštiti i
njezina bolja kvaliteta. Mnogi aspekti poboljšanja zdravlja imaju svoju visoku
cijenu. Primjerice, do 2009. godine utrošak na zdravstvo u europskim
zemljama rastao je brže od ostatka ekonomije – zdravstveni sektor
apsorbirao je sve veći dio BDP-a. Nakon početka financijske i ekonomske
krize 2008. godine, mnoge su europske zemlje smanjile trošak za zdravstvo
kao dio šireg nastojanja da se uravnoteže javne financije, prije svega
smanjenja proračunskog deficita i omjera duga u odnosu na BDP.
Javni sektor glavni je izvor financiranja zdravstvene zaštite u svim
europskim zemljama. Primjerice, u 2010. godini gotovo je tri četvrtine (73%)
ukupnog troška za zdravstvo financirano iz javnih izvora, što je prosjek među
državama članicama EU. Nakon javnog financiranja, sljedeći izvor
financiranja zdravstvenih troškova u većini zemalja je osobno plaćanje od
strane korisnika usluge. Ekonomska kriza je i u omjeru javnog i privatnog
financiranja ostavila traga. Javni rashodi smanjeni su za dio usluga, što je
često bilo kompenzirano većim udjelom izravnog plaćanja od strane
kućanstava. Ipak, usprkos različitoj povijesti i kulturološkim razlikama,
europske zemlje obilježava društvena solidarnost i sličnost na područjima
kao što je zdravstvena zaštita.
U ovom radu daje se pregled metoda aktiviranja novih „unutarnjih“
resursa u državama sa niskim i srednjim primanjima čija jer svrha omogućiti
veći priljev sredstava u sektor zdravstva. To uključuje opcije za proširenje
opće porezne osnove, kao i trošarine na konkretne potrošne robe ili usluge.
Predstavljene opcije razlikuju se u svojim mogućnostima generiranja resursa,
i neke se čine prihvatljivijim od drugih. Pored apsolutnih novčanih izvora koji
se na ovaj način mogu ostvariti, političari će morati uzeti u obzir i niz drugih
čimbenika poput namjenske raspodjele, potencijalne regresivnosti (utjecaj na
siromašne), troškova administriranja i političku provedljivost. Budućnost
zdravstvene zaštite u Europi, odnosno zdravlja i dobrobiti njezinih stanovnika
ovisi o tome hoće li se pronaći pravi odgovori odnosno prihvatljiva rješenja.
Abstract (english) Healthcare systems throughout the world are coping with challenges that
result from ageing population, growth in chronic diseases and public
expectation. Consequently, an increasing proportion of GDP is spent on
health throughout Europe. The economic crisis has increased concern about
the sustainability of such a state.
The life expectancy increase can be explained by better living and
working conditions and health-related behaviours, but access to and quality
of care also contributed significantly to this trend. Many aspects of health
improvements come at high financial cost. For example, until 2009 european
healthcare expenditure grew at a faster rate than the the economy - the
health sector absorbed a growing share of the gross domestic product
(GDP). After the onset of the financial and economic crisis in 2008, many
countries in Europe reduced their health spending as part of wider efforts to
balance public finances, foremost their large budgetary deficits and growing
debt-to-GDP ratios.
The public sector is the main source of financing healthcare in Europe. On
average, nearly three-quarter (73%) of total healthcare expenditure was
financed from public sources. After public funding, the main financing source
for health expenditure in most countries is out-of-pocket payments. The mix
of public and private health financing was also affected by the economic
crisis. For certain goods and services public spending has been cut,
frequently combined with the rising share of direct payments by households.
However, despite historical and cultural diversity, European countries are
characterised by social solidarity and resemblance on issues such as
healthcare.
This work gives an overview of methods for activating new „internal“
resources in low- and medium-income countries that could potentiate the flow
of funds into the healthcare sector,. i.e. broadening the tax base or use of
levies on particular consumption goods or services. The presented options differ in their resource-generating potential, with
some more acceptable than others. Beside the absolute amounts likely to be
raised, politicians will need to consider a number of other factors such as
earmarking, potential regressivity (i.e. impact on the poor), administration
costs and political feasibility. The future of healthcare in Europe and
ultimately the health and wellbeing of its citizens relies upon the right
answers, i.e. acceptable solutions being found.
Keywords
javni sektor
Europska unija
zdravstvena zaštita
mehanizmi financiranja
ekonomska kriza
Keywords (english)
public sector
European Union
health care
funding mechanisms
economic crisis
Language croatian URN:NBN urn:nbn:hr:122:032438 Study programme Title: Business Economics; specializations in: Tourism and International Trade Type of resource Text File origin Born digital Access conditions Open access Terms of use Created on 2017-03-16 14:37:52
