Abstract | S obzirom da su film, snimanje, montaža i video produkcija već dulji niz godina puno
više od mog hobija, odlučio sam u svom diplomskom radu istražiti kako je i zašto kamera od
potpuno statične postala pokretna. Kroz povijest kinematografije opisao sam kako su nastali
prvi, sasvim “slučajni” pokreti kamere, od prvog pada kamere i otkrića da je ono što je kamera
snimila u padu zapravo jako vizualno zanimljivo, prve vožnje gondolom po Veneciji i prvih
panorama. Naveo sam neke najpoznatije primjere filmova u kojima su po prvi puta kameru
postavljali na vlakove, kola, konje, kasnije automobile, brodove itd.
Proučio sam i opisao prve kadrove snimljene iz ruke, iz balona i raznih ratnih letjelica iz tog
doba. Nakon sažetog “kretanja” kroz povijest pokreta analizirao sam koja sve stanja kamere
postoje, kad se koriste i kakav je njihov učinak na gledatelja. Vodio sam se kategorizacijom
pokreta prema Enesu Midžiću na vrste panoramskog pokreta, iluzija pokreta dobivena zum
objektivom i kretnje, tj. vožnje kamerom. Kako bih pratio tehnološki napredak u području
kinematografije, morao sam proučiti i razvoj tehnologije u drugim područjima koja su usko
vezana za kamere, optiku, stative, kranove (hidraulika) itd.
U svome sam se radu osvrnuo na tehnike pokreta koje se danas koriste pomoću pomagala kao
što su steadycam, dolly, slider, no ono što je danas najpopularnije i možda najzanimljivije jer
se najintenzivnije razvija - snimanje uz pomoć letjelica; dronova. Analizirao sam pokrete
kamere u novijimfilmovima te sam se osvrnuo upravo na one u kojima su pokreti kamere doista
impresivni i tehnički vrlo zahtjevni, no u konačnici izuzetno važni jer se bez njih priča nikad
ne bi mogla ispričati na takav dramatičan i emotivan način.
U završnici svog diplomskog rada snimio sam svoj vlastiti video uradak pridajući pažnju
pokretu kamere te sam analizirao i objasnio zašto sam korisitio koju tehniku pokreta kamere. |