Pripadnost društvenoj skupini uvelike utječe na zdravlje pojedinca, pojavu bolesti, zdravstvenu zaštitu te očekivano trajanje života. Raspodjela zdravlja, bolesti i zdravstvenog ponašanja u društvu nije slučajna, već je uzrokovana društvenom stratifikacijom. Zauzimanje određenog položaja unutar društvene ljestvice odražava se na zdravstveno stanje i razinu zdravstvene zaštite. Nejednakosti u socioekonomskom statusu u korijenu su zdravstvenih nejednakosti te je zdravstveno stanje društvenih skupina rezultat dugoročno prisutnih zdravih ili štetnih utjecaja kojima su skupine u društvenoj strukturi izložene. Cilj provedenog istraživanja bio je utvrditi postoji li povezanost između društvenog položaja i zdravlja pojedinca, odnosno postoje li razlike u pozitivnom zdravstvenom ponašanju ispitanika ovisne o socioekonomskim karakteristikama ispitanika. Istraživanje je provedeno nestandardiziranim anketnim upitnikom preko Google obrasca na društvenim mrežama u periodu trajanja mjesec dana, a ukupno je sudjelovalo 630 ispitanika. Upitnik se sastojao od pitanja vezanih uz demografska obilježja, ekonomski status ispitanika, zdravlje i zdravstveno ponašanje. Prikupljeni podaci prikazani su pomoću frekvencije odgovora i postotaka, aritmetičke sredine, standardne devijacije, rasponom rezultata te Cronbachovim koeficijentom. Hipoteze su provjerene t-testom za nezavisne uzorke, analizom varijance i Spearmanovom korelacijom. Rezultati istraživanja pokazali su da ne postoji značajna razlika u zdravstvenim ponašanjima između muških i ženskih ispitanika. Razlika u zdravstvenim ponašanjima vidljiva je ovisno o završenom stupnju obrazovanja. Dobiveno je da oni ispitanici koji imaju završen magistarski ili doktorski studij imaju statistički značajno više pozitivnih zdravstvenih ponašanja od ostalih ispitanika. Nadalje, postoji povezanost između samoprocjene zdravlja ispitanika i visine primanja po članu kućanstva. Rezultati su pokazali da je ekonomski status pozitivno povezan sa samoprocjenom zdravlja. Medicinske sestre imaju ključnu ulogu u smanjenju nejednakosti u zdravlju. Preuzimanjem uloge edukatora, nejednakosti u zdravlju mogu koristiti kao temelj za izgradnju javnozdravstvenih strategija usredotočenih na prevenciju bolesti i očuvanje zdravlja.