Euroizacija nastaje kao posljedica nestabilnosti u određenom gospodarstvu. Moguće je izračunati koncentraciju euroizacije neke države. Postoje razni čimbenici koji utječu na odabir tečajnog režima privrede. Ovisno o vrsti tečajnih režima moguće je razlikovati vrste euroizacije: službenu, poluslužbenu, neslužbenu te monetarnu uniju. Svaka vrsta euroizacije ima troškove i koristi. Neslužbena euroizacija je situacija kada država ima nacionalnu valutu, ali se koristi i strana. Ovu vrstu euroizacije u pravilu koriste države koje su pretrpjele velike hiperinflacijske šokove, kao na primjer Hrvatska. Europska monetarna unija je primjer monetarne unije kao četvrte varijacije euroizacije. Ona predstavlja ekonomsku i monetarnu integraciju svih zemalja članica. Postoje razne prednosti, ali i nedostaci euroizacije kao što je ograničenje nacionalne monetarne politike. U novijim istraživanjima spominje se deeuroizacija, odnosno strategija izlaza iz euroiziranog sustava, no pitanje je, je li ona izvediva. Republiku Hrvatsku su kroz povijest obilježile brojni problemi i brojne reforme što donekle utječe na njenu situaciju danas. Hrvatsku obilježava visoko nepovjerenje građana u nacionalnu valutu što je vidljivo kod štednje, gdje je udio deviznih depozita bitno veći od kunskog dijela.