Abstract | Šećerna bolest (dijabetes) je stanje u kojem se pojavljuje potpuni ili relativni nedostatak inzulina, a to uzrokuje preveliku količinu GUK. Dvije su najčešće vrste dijabetesa: tip 1 i tip 2. Tip 1 se događa kada tijelo napada vlastite stanice gušterače, koje proizvode inzulin, pa tako tijelo proizvodi malo inzulina ili ga uopće ne proizvodi. To je trajna situacija za razliku od dijabetesa tipa 2, koji je složeno stanje koje obuhvaća više čimbenika, uključujući visoku razinu GUK. Tip 2 najčešće je prouzročen viškom kilograma te nedostatkom tjelesne aktivnosti, što provedeno istraživanje, pomoću provedene ankete, može i potvrditi. Osnova liječenja svih osoba sa šećernom bolešću je pravilna prehrana. Ako provođenje pravilne prehrane nije dostatno, u liječenje se uvode i lijekovi (inzulin i tablete).
Šećerna bolest se smatra javnozdravstvenim problemom u Hrvatskoj, što je posljedica sjedilačkog načina života i s time povezane pretilosti, te učestalosti oboljelih od šećerne bolesti tipa 2.
Za poboljšanje glikemije kod dijabetičara, najučinkovitija je LCHF prehrana (Low-carb High-fat). Osnovni benefiti LCHF prehrane, odnosno dijete, su gubitak suvišnih kilograma i masnih naslaga, što može biti i prevencija od šećerne bolesti tipa 2. Osim LCHF, učinkovita je i ADA dijeta.
Američko dijabetičko društvo (ADA) razvrstalo je namirnice u šest skupina (kruh i zamjene, voće, mlijeko i zamjene, povrće, meso i zamjene, masnoće i zamjene). Za svaku od navedenih skupina naveden je sastav i kalorijska vrijednost 1 jedinice namirnice za svaku pojedinu skupinu, time su pojednostavili sastavljanje jelovnika te izračuna jedinica ugljikohidrata po obroku.
Primarni cilj ovog rada je utvrditi, pomoću provedene ankete, kojim od navedenih modela prehrane se oboljeli od šećerne bolesti tipa 2 najčešće hrane, obzirom na ITM, da li se smatraju zdravom osobom, koliko godina imaju dijagnosticiran dijabetes tipa 2, jesu li oboljeli dovoljno educirani o samoj bolesti i prehrani za dijabetičare od strane zdravstvenih djelatnika, na koji način dijabetes drže pod kontrolom, bave li se tjelesnom aktivnošću, od čega im se najbrže snižava GUK, da li se i njihovi ukućani pridržavaju pravilnog načina prehrane, vode li dnevnik gdje zapisuju i prate GUK prije i nakon obroka, te u koje vrijeme i koje namirnice konzumiraju, sadrži li njihov protokol prehrane i noćni obrok, konzumiraju li alkohol i cigarete, koju masnoću najčešće koriste u svojoj prehrani te smatraju li da tržište prehrambenim proizvodima zadovoljava potrebe šećernih bolesnika. |