Uzrok smrtnosti od kolorektalnog karcinoma u muškaraca iznosi 15% u žena 13%. Kolorektalni karcinom pripada u drugo najčešće sijelo karcinoma, u muškaraca iza karcinoma bronha, a u žena iza karcinoma dojke. Raznovrsni su uzročnici bolesti, mogu se također podijeliti u promjenjive uzročnike i ne promjenjive uzročnike. No, najčešće nastaje iz polipa koji imaju sklonost malignoj alteraciji, vrijeme koje je potrebno da maligno alteriraju iznosi dovoljno dugo da bi se bolest mogla prevenirati. Ovisno o lokalizaciji i veličini tumora razlikuju se simptomi kolorektalnog karcinoma, s toga se razlikuje klinička slika kod karcinoma desne strane kolona i lijeve strane kolona. Postoje razne metode dijagnostike kolorektalnog karcinoma, zlatnim standardom se ipak smatra kolonoskopija. Ona omogućuje pregled debelog crijeva i istovremeno uzimanje uzroka sa sumnjivih tvorbi. Liječenje se u 90% slučajeva provodi kirurškim putem, kojim se nastoji ukloniti tumorsko tkivo zajedno sa odgovarajućim limfnim čvorovima. Petogodišnje preživljavanje je lošije u C stadiju te iznosi 22-44%. Zdravstvena njega je kod kolorektalnog karcinoma usmjerena na fizičkoj i psihičkoj pripremi bolesnika na zahvat. Kao i nakon svake operacije, moguće su komplikacije nakon operacije na debelom crijevu, svaka od komplikacija zahtijeva određenu intervenciju. Stome se najčešće postavljaju nakon operacije na crijevima, mogu biti privremene i trajne. Zahtijevaju dobru pripremu i edukaciju bolesnika i njegove obitelji o načinu provođenja njege stome, o stoma pomagalima, mogućim komplikacijama i aktivnostima svakodnevnog života. U svim aspektima edukacije je važna medicinska sestra koja je dužna provoditi adekvatnu edukaciju, te može još dodatno uputiti bolesnika u uključivanje u klub ili savez bolesnika sa stomom.